Baltičke države prekidaju veze sa ruskom elektroenergetskom mrežom, koje datiraju još iz 1950-ih, i planiraju da se dodatno integrišu sa Evropskom unijom. Ova odluka uslijedila je nakon sumnji na sabotažu podvodnih kablova, što je ubrzalo napore za jačanje regionalne bezbjednosti.
Estonija, Letonija i Litvanija su se rano jutros isključile iz zajedničke IPS/UPS mreže i, ukoliko testovi budu uspješni, sjutra će se sinhronizovati sa elektroenergetskom mrežom EU.
Planovi za odvajanje od ruske mreže, koji su se razmatrali decenijama, aktuelizovani su nakon što je Moskva pripojila Krim 2014. godine.
Ove tri zemlje su su od 2018. uložile skoro 1,6 milijardi eura, uglavnom koristeći sredstva EU, kako bi modernizovale svoje elektroenergetske mreže i pripremile se za ovaj potez.
Za Rusiju, ovo odvajanje znači da će njena eksklava Kalinjingrad, koja se nalazi između Litvanije, Poljske i Baltičkog mora, biti odsječena od glavne ruske mreže, te će morati samostalno da održava svoj elektroenergetski sistem.
Moskva je takođe bila prinuđena da uloži 100 milijardi rubalja (1,03 milijarde dolara) u pripreme, uključujući izgradnju nekoliko gasnih elektrana.
“Preduzeli smo sve mjere kako bismo osigurali neprekidan i pouzdan rad našeg elektroenergetskog sistema,” izjavio je portparol Kremlja.
Ove zemlje su se dugo oslanjale na Rusiju, kako bi kontrolisala frekvencije i stabilizovala njihove elektroenergetske mreže, čime su izbjegavale nestanke struje.
Međutim, nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022, ove zemlje su preduzele prvi veliki korak ka energetskoj integraciji sa EU tako što su prekinule kupovinu električne energije iz Rusije.
“Odvajanje od Rusije nas ne čini ranjivima. Naprotiv, čini nas bezbjednijima”, rekao je za Rojters litvanski ministar energetike Žigimantas Vaičijunas.
“U trenucima poput ovih, prijetnje ne jenjavaju. Naprotiv, treba ih očekivati. Pripremamo se za sve moguće scenarije, uključujući i one najradikalnije. Imamo planove za upravljanje svakim rizikom”.
Region Baltičkog mora u stanju je visoke pripravnosti nakon što su oštećeni elektroenergetski kablovi, telekomunikacione veze i gasovodi između Baltika i Švedske ili Finske. Vjeruje se da su sve ove štete prouzrokovane brodovima koji su vukli sidra po morskom dnu, što je uslijedilo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Rusija negira umiješanost.
Odvajanje od Rusije čini Baltik još zavisnijim od podmorskih veza između njih.
“Oštećenje infrastrukture je glavna briga. Tu leže rizici i to je ono što bi mogao biti najgori scenario,” rekao je analitičar ICIS-a Stefan Konstantinov.
Veze Baltika sa ruskom mrežom, koje datiraju iz 1956. godine, značile su da je Rusija stabilizovala i podržavala njihov zajednički elektroenergetski sistem i da su, po potrebi, mogli kupovati struju iz ruskih termoelektrana na ugalj ili gas. Ta sigurnosna mreža sada neće postojati.
Za EU to takođe znači da će njena mreža morati da apsorbuje eventualne poremećaje u Baltiku, koji se i dalje oslanja na uvoz električne energije preko tri podmorske veze sa Švedskom i Finskom, kao i nadzemne veze sa Poljskom.
“Veza između Poljske i Litvanije je apsolutno ključna … štitimo je po svaku cijenu”, rekao je portparol poljskog operatora mreže PSE za Rojters. “Prije nekoliko godina brinuli smo samo o drveću koje pada na dalekovode. Nakon sumnjivih oštećenja podmorskih kablova, sve je drugačije.”
Poljska i baltičke države rasporedile su mornaričke snage, elitne policijske jedinice, patrolne čamce i helikoptere kako bi pojačale bezbjednost. Litvanska vojska započela je vježbe za zaštitu kopnene veze s Poljskom.
NATO vojni savez pojačao svoje prisustvo fregatama, avionima i mornaričkim dronovima.
Oštećenje oba preostala podmorska kabla primoralo bi Baltik da ponovo pokrene zastarjele i skupe gasne i škriljne elektrane, koje su godinama uglavnom bile van pogona. Analitičari kažu da bi to moglo dovesti do rasta cijena električne energije na nivoe nezabilježene od invazije na Ukrajinu, kada su cijene energije naglo skočile.
Litvanski operater mreže Litgrid izjavio je da bi sve velike baltičke elektrane morale biti u pogonu ako bi podmorske veze bile isključene. To bi moglo dovesti do skoka cijena osnovne električne energije na 200-500 eura po megavat-satu, u poređenju sa sadašnjih 70-100 eura, prema procjenama energetskih kompanija i analitičara.
