Srbiju na samitu BRIKS-a, međunarodne organizacije Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike, neće predstavljati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
“Poštujem Putina, rekao sam mu i da bi mi, da nema susreta sa drugim zvaničnicima, bilo teško da dođem. Vjerujem da razumije Srbiju koja jedina nije pristupila nijednoj deklaraciji protiv Rusije. On to visoko cijeni, rekao sam mu da ćemo poslati delegaciju, četvoro ministara”, rekao je predsjednik Srbije Radioteleviziji Srbije obrazlažući odluku da se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zahvali na pozivu koji mu je uputio.
Dvodnevni skup se održava u ruskom gradu Kazanju od 22. do 24. oktobra.
Kako je kazao, utorak će provesti u Slovačkoj na sastancima sa slovačkim i mađarskim premijerima. U srijedu u Beograd stižu poljski i grčki predsjednici vlada Donald Tusk i Kirjakos Micotakis, dok će u petak u Srbiji boraviti predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Umesto njega, kako je ukazao, delegaciju Srbije na samitu BRIKS-a u Rusiji će činiti četvoro ministara: Aleksandar Vulin, Nenad Popović, Bratislav Gašić i Adriana Mesarović.
Vulin i Popović zvaničnici su srpskih vlasti koji se nalaze na američkoj listi sankcionisanih osoba.
Vulinu, jednom od aktuelnih potpredsjednika vlade Srbije koji je prethodnih nedelja učestalo boravio u Rusiji, sankcije su uvedene po optužbama zbog umiješanost u transnacionalni organizovani kriminal, ilegalne operacije u vezi sa narkoticima i zloupotrebu javne funkcije.
Popović, trenutno ministar bez resora u vladi Srbije, sankcionisan je zbog optužbi da poslovanjem u Rusiji uvećava bogatstvo kroz pronevjere i poreske sheme.
Uoči objave odluke da ne prisustvuje samitu u Rusiji, Vučić je u nedjelju telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Putinom.
“Nisam želio ranije to da učinim, dok ne kažem onome ko me je pozvao na samit”, rekao je predsjednik Srbije.
Prenio je i da je u razgovoru sa ruskim predsjednikom dogovorio novi gasni aranžman, koji podrazumijeva šest miliona kubika gasa, kao i dva miliona za ruske kompanije u Srbiji.
“Cijena koju smo dogovorili je veoma dobra i za ovu zimu ćemo tih šest miliona platiti po cijeni od 323 dolara po metru kubnom, dok je njena cijena na berzi 440 dolara”, rekao je Vučić.
Srbija je donedavno gotovo u potpunosti zavisila od ruskih energenata, ali se usaglasila da počne diverzifikaciju snabdijevanja.
Krajem septembra je u Vašingtonu potpisala prvi sporazum sa Sjedinjenim Državama i to u oblasti energetike.
Inače, iako je kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, odbija da se usaglasi sa zapadnim sankcijama nametnutim Rusiji zbog vojne agresije na Ukrajinu koja je ušla u treću godinu.
To je, kako je ukazao predsjednik Srbije, bila jedna od tema njegovog nedjeljnog razgovora sa ruskim predsjednikom.
Prije toga je nekoliko puta do sada ponavljao da sankcionisanje Rusije nije u nacionalnom interesu Srbije.
Inače, Srbija sa Rusijom gaji bliske političko-ekonomsko-vojne veze i dobija podršku za politiku koju vodi u vezi sa Kosovom, bivšom pokrajinom čiju nezavisnost ne priznaje, ali i drugim pitanjima koja su joj od interesa.
Srbija je jedanaestu godinu u pregovaračkom procesu o članstvu u Evropskoj uniji.
Od 2021. u tom smislu nije bilo nikakvih pomaka u napretku države koja se, uprkos pozivima partnera, nikada nije usaglasila sa kaznenom politikom Zapada prema Rusiji.
Osim toga, prema godišnjim procjenama Evropske komisije, ne bilježi neophodne učinke u reformskim procesima.
