Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit ocijenio je danas u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) da je u Bosni i Hercegovini u toku kriza, koja je „rezultat ozbiljnih napada određenih političara na Dejtonski mirovni sporazum i pravni poredak u BiH“.
„I to nema nikakve veze sa samim Dejtonskim sporazumom, već se radi o pogrešnom tumačenju. Dejtonski sporazum treba dalje razvijati, a ne dovoditi ga u pitanje“, naglasio je Šmit.
Istakao je da svi u BiH moraju razumjeti da „nijedan pojedinac nije iznad zakona i da svi moraju poštovati vladavinu prava“.
„BiH se suočava s teškim vremenima. Prije trideset godina niko ne bi očekivao da će međunarodna zajednica biti toliko potrebna“, ocijenio je visoki predstavnik u BiH.
Naveo je da je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik poslije presude, koju mu je izrekao Sud BiH zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, intenzivirao napade na ustavni poredak.
„Čak je i ukazao na mogućnost secesije“, kazao je Šmit, podsjetivši da je Ustavni sud BiH poništio sve zakone koje je usvojila Narodna skupština RS, kojima se zabranjuje rad dijela državnih institucija BiH na teritoriji tog entiteta.
Prema njegovim riječima, vlasti RS svojim postupcima ugrožavaju teritorijalni integriteta države.
Šmit je dodao da institucije stvorene Dejtonom, poput Ustavnog suda BiH, moraju da spriječe akcije vlasti RS, kako ne bi došlo do raspada države.
Još je rekao da je koalicija na državnom nivou ozbiljno ugrožena i da je došlo do zastoja na evropskom putu zemlje.
Uprkos političkoj krizi, dodao je Šmit, ekonomska situacija je stabilna, ali se demografska situacija u zemlji ne poboljšava.
Ambasador Rusije Vasilij Nebenzja izjavio je da se BiH nalazi u najvećoj krizi od završetka rata u toj zemlji i da stanje u BiH predstavlja ozbiljnu prjetnju međunarodnom miru i bezbjednosti.
On je na sjednici istakao da su „uzroci krize višeslojni i da iza njih stoje brojni akteri, kako unutar same zemlje, tako i van njenih granica“.
Nebenzja je ocijenio da postoje pokušaji da se BiH transformiše iz decentralizirane države, kako je to utvrđeno Dejtonskim sporazumom, u unitarnu državu, optuživši visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita da se, uz podršku zapadnih zemalja, miješa u unutrašnja pitanja te zemlje.
„Njegove odluke nemaju nikakve veze s Dejtonom. Pokušava da zabrani političko djelovanje pojedinim strankama u Republici Srpskoj, uključujući i one čiji lideri uživaju najveću podršku građana, kao što su Milorad Dodik i predsjedavajući Narodne skupštine RS (Nenad Stevandić)“, ocijenio je ruski ambasador.
Prema njegovim riječima, radi se o pokušaju da se s političke scene uklone najpopularnije ličnosti iz RS koje su „demokratski izabrane na legitimnim izborima“.
Govorio je i o nedavnom pokušaju privođenja predsjednika RS u Istočnom Sarajevu, navodeći da su u akciji učestvovali inspektori Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), koji su, kako je kazao, „osumnjičeni su za ratne zločine nad Srbima, a jedan od njih navodno ima veze sa stranim obavještajnim agencijama“.
Ocijenio je da takve akcije dodatno podižu tenzije u BiH i regionu i da Savjet bezbjednosti „jasno mora reći da je ovakvo ponašanje neprihvatljivo“.
„Zapad saučestvuje u uvođenju bezakonja, što je suština ove krize“, rekao je Nebenzja.
Prema njegovim riječima, u BiH postoji „duboko nerazumijevanje među narodima u BiH“, a da međunarodni pritisak „isključivo na Banjaluku nije koristan niti prihvatljiv“.
„Pažnja mora biti na uzrocima krize, a ne na njenim posljedicama“, kazao je ruski diplomata.
Nebenzja je predložio da Savjet bezbjednosti uradi vlastitu procjenu situacije u BiH, „zasnovanu na nepristrasnim zaključcima, a ne na interesima pojedinih strana“.
Predložio je i redovno izvještavanje o stanju u BiH, a kao zabrinjavajuće je ocijenio i sugestije pojedinih članica o mogućem angažmanu snaga NATO-a na terenu.
„Pojedine usijane glave predlažu korištenje operacije ALTHEA (EUFOR) za pomoć domaćim agencijama, što bi imalo nepredvidive posljedice“, ocijenio je Nebenzja, sugerišući na predloge da EUFOR pomogne bh. policijskim agencijama u hapšenju Dodika.
Ruski ambasador je ocijenio da nema potrebe za povećanjem broja pripadnika EUFOR-a i da BiH treba osloboditi prisustva OHR-a, koji je postao „instrument političke represije“.
Kineski ambasador je ocijenio da su tenzije u BiH porasle poslije izricanja presude Suda BiH Miloradu Dodiku zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, što, kako je naveo, ne idu u prilog niednoj strane u BiH.
„Jedan od glavnih uzroka trenutne situacije je korištenje bonskih ovlaštenja od strane Kristijana Šmita. To je dovelo do povećanja tenzija, umjesto da se smanji“, kazao je kineski ambasador.
Podsjetio je da Savjet bezbjednosti UN-a nije potvrdio imenovanje Šmita za visokog predstavnika, ističući da „bonska ovlaštenja“ treba da prestanu.
Pozvao je sve strane da krenu u intezivni dijalog, dodavši da međunarodna zajednica mora biti oprezna i da se moraju stvoriti uslovi da se riješi stanje u zemlji.
„Položaj Kine po pitanju BiH je dosljedan i jasan, poštujemo suverenitet i teritorijalni integritet, a pitanja unutar BiH trebaju rješavati narodi u toj zemlji“, kazao je kineski ambasador i pohvalio uogu Srbije i Hrvatske u vezi sa dešavanjima u BiH.
Ambasadorka Velike Britanije pri Ujedinjenim nacijama Karen Pirs izrazila je podršku BiH, njenim institucijama i Šmitu, ocijenivši Dodika najvećom prijetnjom za BiH.
Pirs je ocijenila da je misija EUFOR-a da podrži institucije BiH i da održava bezbjednost u zemlji, ističući da je najveća prijetnja BiH Dodik, „njegovi secesionistički potezi i usvajanje neustavnih zakona koji su direktna prijetnja teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH“.
Prema njenim riječima, Šmit ne bi morao da koristi „bonska ovlaštenja“ da Dodik nije konstantno dovodio u pitanje Dejtonski sporazum.
„Visoki predstavnik je tu da reaguje u takvim slučajevima. Trenutno najveći izazov dolazi od RS, a uloga visokog predstavnika je da podržava Dejtonski sporazum i pomaže državnim institucijama u obavljanju njihovog posla“, kazala je britanska ambasadorka.
Navela je da je Dejtonski sporazum zaustavio rat BiH, mada je, kako je ocijenila, „neuobičajno da uključuje neke civilne intervencije“.
„Ovo nije kolonijalizam, pomažemo BiH na njenom putu“, kazala je Pirs, dodavši da se nada da će „jednog dana“ BiH postati punopravna članica Evropske unije (EU) i „moći da ode s dnevnog reda Savjeta bezbjednosti“.
Ona je podržala ovlaštenja koja koristi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, ističući da prema Dejtonskom sporazumu visokog predstavnika bira Savjet za primjenu mira u BiH (PIK).
Pirs je još rekla da Velika Britanija sarađuje s EU i SAD u predsjedavanju Berlinskom procesu, čiji je naglasak na regionalnu saradnji sa zemljama Zapadnog Balkana.
Zamenik stalnog predstavnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pri UN-u Džon Keli izjavio je da se SAD „čvrsto protive secesiji i destabilizujućoj retorici“, te da podržavaju prisustvo EUFOR-a u BiH, koje doprinosi sigurnosti u zemlji.
SAD, kazao je Keli, „prepoznaju važnost visokog predstavnika u sprovođenju civilnog aspekta Dejtona“.
Istakao je da njegova zemlja „jasno i nedvosmisleno podržava Dejtonski mirovni sporazum, kao i stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH“.
Keli je naveo da je Vašington „s ozbiljnom zabrinutošću prati nedavna dešavanja u toj zemlji“, pozivajući lidere u BiH da „deeskaliraju djelovanja i da se uključe u konstruktivan dijalog“.
Govoreći o budućnosti BiH, američki diplomata je istakao da SAD ostaju čvrst partner u pomaganju toj državi da obezbijedi prosperitetnu i stabilnu budućnost za sve njene građane.
„Svaki član ovog Savjeta treba da podrži BiH na tom putu“, zaključio je američki predstavnik pri UN-u.
