Rumuni danas izlaze na ponovljene predsjedničke izbore koji bi na vlast mogli dovesti ultranacionalistu Đorđa Simiona. To je ishod koji bi, prema ocjenama analitičara, mogao izazvati zabrinutost u Evropskoj uniji i NATO-u, te uznemiriti investitore.
Ovaj tvrdi desničar i evroskeptik je vodio u anketama pred prvi krug glasanja u članici EU i NATO-a, pet mjeseci nakon što su prethodni izbori poništeni zbog navoda o ruskom miješanju. Moskva je demantovala te optužbe.
Simion se nada da će iskoristiti rašireno nezadovoljstvo javnosti zbog poništenja izbora, nakon što je preuzeo kandidaturu krajnje desničarskog Kalina Đorđeskua, koji je tada osvojio najviše glasova, ali mu je sada zabranjeno da se kandiduje.
Simion (38) se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i podržava pokret Donalda Trampa „Učinimo Ameriku ponovo velikom“. Kao konzervativni hrišćanin, podržao je neuspjeli referendum iz 2018. kojim se pokušalo onemogućiti istopolnim parovima da stupe u brak.
Pobjeda Simiona mogla bi da izoluje Rumuniju na međunarodnom planu, obeshrabri privatne investitore i učini zemlju manje predvidivim i kooperativnim partnerom NATO-a, naročito po pitanju pomoći Ukrajini, što bi moglo ići naruku Rusiji.
„Veoma je jasno da je izgrađen snažan antizapadni trend i da je put Rumunije u opasnosti bez presedana“, izjavio je politikolog Kristijan Pirvulesku.
Simion uživa podršku od oko 30 odsto prema anketama, što mu daje komfornu prednost nad dvojicom centrista, ali nije dovoljno za pobjedu u prvom krugu, što znači da će vjerovatno ići u drugi krug 18. maja protiv onoga ko bude drugi.
Njegovi glavni protivkandidati su bivši senator Krin Antonesku i gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan.
Antonesku (65) ima podršku tri stranke koje čine sadašnju prozapadnu vladu. Dan (55) se kandiduje kao nezavisni kandidat sa programom reformi.
Obojica su pro-EU i pro-NATO kandidati i podržavaju Ukrajinu. Ako pobijedi, Antonesku bi vjerovatno podržao nastavak aktuelne politike, dok je Dan najavio formiranje nove prozapadne vlade.
Predsjednik Rumunije može imati najviše dva petogodišnja mandata, a funkcija nosi poluizvršna ovlašćenja, uključujući komandu nad oružanim snagama i predsjedavanje savjetom za nacionalnu bezbjednost koji odlučuje o vojnoj pomoći.
Predsjednik predstavlja Rumuniju na samitima EU i NATO-a, može uložiti veto na ključne odluke u okviru EU i imenuje premijera, vrhovne sudije, tužioce i šefove tajnih službi.
Simion se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i podržava pokret Donalda Trampa „Učinimo Ameriku ponovo velikom“
Simion je ranije podržao vraćanje Rumunije na granice iz 1940. godine, koje uključuju teritorije današnje Bugarske, Moldavije i Ukrajine, a u posljednje dvije mu je zabranjen ulazak.
JP Morgan je ocijenio da bi pobjeda Antoneskua značila nastavak statusa kuo, dok bi pobjeda Simiona predstavljala „najveći rizik za rekonstrukciju vladajuće koalicije i samim tim najveću neizvjesnost“.
Ponovljeni izbori zaustavili su vladine napore da smanji najveći budžetski deficit u EU, što Rumuniju dovodi u rizik od sniženja kreditnog rejtinga ispod investicionog nivoa.
Novi predsjednik moraće da se nosi s mogućim ekonomskim posljedicama trgovinskog rata i pritiskom da poveća vojnu potrošnju. Takođe će pokušati da popravi odnose s Vašingtonom, nakon što su pojedini članovi Trampove administracije kritikovali odluku o poništenju prvobitnih izbora.
Ako bude izabran, Simion je najavio da će „objelodaniti koliko smo doprinijeli ratnom naporu u Ukrajini, na štetu subvencija za rumunsku djecu i penzija za naše starije“.
Rumunija je Ukrajini donirala sistem PVO Patriot, obučava ukrajinske pilote i omogućila je izvoz oko 30 miliona tona ukrajinskog žita preko crnomorske luke Konstanca od ruske invazije 2022. godine.
Mnogi glasači pozitivno reaguju na Simiona, koji je u prvom krugu prvobitnih izbora bio četvrti, nakon što je podržao Đorđeskua, optuženog za podršku fašističkim grupacijama i nepravilnosti u finansiranju kampanje. Izborna komisija sada istražuje i finansiranje Simionove kampanje.
„Stao je uz čovjeka koji je samo želio najbolje za ovu zemlju, pokazao je poštenje u poređenju s drugim kandidatima i nadam se da će svojim djelima obnoviti demokratiju u Rumuniji“, rekao je Vlad Popa, 50-godišnji advokat.
