Rusija očekuje dolazak srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na samit BRIKS-a u Kazanju, poručio je predsjednik ove zemlje Vladimir Putin tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vulinom, navodeći da se nada da će Vučić prihvatiti poziv. Tako je ruski lider još jednom potvrdio već poznatu činjenicu – uprkos negodovanju Zapada, i složenoj geopolitičkoj situaciji, saradnja dvije države sve je čvršća.
Kako to reče Vulin koji je domaćinu prenio „lične, srdačne i bratske pozdrave“ Vučića, „kada Rusija brine za Srbiju i stalo joj je do toga šta Srbija radi, onda je i nama Srbima lakše, jer da Rusija nije opstala, onda ne bi bilo ni Srbije. Ne delimo samo zajedničku prošlost, već i budućnost“.
Ruska ruka Srbiji je uvijek ispružena , pokazalo se i kada je nedavno ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u posjetu pozvao predsjednicu narodne skupštine Anu Brnabić, kao i za šefa srpske diplomatije Marka Đurića.
Lavrov je tada podsjetio da je Moskva uputila poziv za posjetu Rusiji Brnabićevoj i Đuriću i dodao „biće nam drago da ih ovdje ugostimo“.
Predstavnici Srbije dobrodošli su uvijek, dakle, u Moskvu koja nikada do sada saradnju s Beogradom nije ucjenjivala kao što to rade „partneri“ sa Zapada. Iz Moskve uvek stiže nenamjetljivo prijateljstvo i kontinuirana podrška – očuvanju srpskog naroda na KiM, jedinstvu Srbije i samostalnosti srpske politike.
Da su srpski interesi među imperativima ruske politike, pokazalo se i prilikom posete lidera Republike Srpske Milorada Dodika ruskom predsjedniku, a naročito kada se Rusija čvrsto usprotivila donošenju antisrpske rezolucije o navodnom genocidu u Srebrenici.
Ipak, od početka Specijalne vojne operacije za saradnju sa Rusima uglavnom je bio zadužen upravo Vulin, koji je, baš zbog bliskih kontakata sa Moskvom, na crnoj listi američkih sankcija.
Ako bi se predsjednik Srbije ovoga puta pojavio u Kazanju, bio bi to njegov prvi zvanični susret sa ruskim kolegom od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini. Dvojica lidera, srela su se, inače, prošle godine, na samitu u Pekingu, ali „na blic“. Kako je tad Vučić rekao, kratko su razgovarali, jer je Putin imao važan i dug sastanak sa Sijem.
Da se sa ruskim kolegom već duže vrijeme ne viđa, nedavno je priznao i sam Vučić koji je istakao kako se sa šefom Ruske Federacije nije čuo dvije i po godine, i to samo iz razloga što, objasnio je, Putin na taj način pokušava da zaštiti poziciju Srbije, koja je inače jedna od malo zemalja koje su uspjele da odole pritiscima i ne uvedu sankcije Moskvi.
„Kad god sam poželio da razgovaram, ja bih sa njim razgovarao. Predsjednik Putin ne želi da traži tu vrstu razgovora, jer misli da bi time mogao mene da ugrozi i to je jedin razlog što se nismo čuli“, naglasio je tada predsjednik koji je poslednji put, u zvaničnoj posjeti Rusiji bio 2021. godine u Sočiju.
Zapadni dio svijeta koji i dalje ne može da preboli što je Rusija, uprkos njihovim pokušajima da je izoluju, u mnogim državama svijeta rado viđen gost, i za brojne svjetske lidere uvijek poštovan domaćin, sigurno sa zabrinutošću gleda da li će Vučić Putinov poziv i prihvatiti.
Posjeta Vulina Moskvi, za njih je, kako se ispostavilo već bila preveliki trn u oku, i zbog nje su reagovali i Evropska unija, ali i Stejt department. I jedni i drugi negodovali su zbog jačanja prijateljskih veza Srbije i Rusije.
„Naš fokus ostaje na tome da sa liderima u Srbiji radimo na jačanju strateškog partnerstva između naših zemalja, dok Srbija nastavlja da gradi bezbjednu i sigurnu budućnost u Evropi otpornoj na političke i ekonomske ucjene iz Rusije“, kažu u Stejt departmentu.
U Evropskoj uniji djeluju još nervoznije.
„Evropska unija je bila kristalno jasna sa našim partnerima: odnosi sa Rusijom ne mogu da budu uobičajeni nakon ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine“, navela je služba za štampu, spoljne poslove i bezjbednosnu politiku EU.
Odnosi Srba i Rusa, ipak, uprkos ovakvim pritiscima, ne samo da su uobičajeni – već sve bolji i bolji.
