Papa u Mađarskoj sastao se sa ukrajinskim izbeglicama i ruskim izaslanikom

Papa u Mađarskoj sastao se sa ukrajinskim izbeglicama i ruskim izaslanikom

Papa Franja upao je u subotu u obe strane ruskog rata sa Ukrajinom, pozdravljajući neke od 2,5 miliona ukrajinskih izbeglica koje su prebegle preko granice u Mađarsku tokom javne molitve, a zatim se privatno sastao sa izaslanikom Ruska pravoslavna crkva koja je snažno podržavala rat.

Franjo je zadržao vatikansku tradiciju diplomatske neutralnosti tokom svog drugog dana u Budimpešti, gde je u poseti za vikend da bi služio katoličkim vernicima u Mađarskoj.

On je na početku dana zahvalio Mađarima što su dočekali ukrajinske izbeglice i pozvao ih da pomognu svima kojima je potrebna. On je pozvao na kulturu dobročinstva u zemlji u kojoj je premijer opravdavao čvrstu antiimigracionu politiku strahom da migracija ugrožava evropsku hrišćansku kulturu.

Govoreći u crkvi Svete Elizabete od bele cigle, nazvanoj po princezi koja se odrekla svog bogatstva da bi se brinula za siromašne, Franjo je podsetio da Jevanđelje upućuje hrišćane da pokazuju ljubav i saosećanje prema svima, posebno onima koji žive u siromaštvu, pa „čak i onima koji su a ne vernici“.

„Ljubav koju nam Isus daje i koju nam zapoveda da praktikujemo može pomoći da se iz društva, iz naših gradova i mesta u kojima živimo – ravnodušnost je kuga – iskoreni zlo ravnodušnosti i sebičnosti – i da ponovo zapali nadu u novo, više pravedan i bratski svet, gde se svi mogu osećati kao kod kuće“, rekao je on.

Mađarska nacionalistička vlada je sprovela čvrstu antiimigracionu politiku i odbila je da prihvati mnoge tražioce azila koji pokušavaju da uđu u zemlju preko njene južne granice, što je dovelo do produženih pravnih sporova sa Evropskom unijom.

Konzervativni populistički premijer Viktor Orban rekao je da migracija preti da zameni evropsku hrišćansku kulturu. Orban, koji je na toj funkciji od 2010. godine, višestruke izborne kampanje oslanjao je na pretnje koje migranti i izbeglice predstavljaju Mađarima za koje navodi.

Dok je Orbanova vlada dosledno odbijala tražioce azila sa Bliskog istoka i Afrike, oko 2,5 miliona Ukrajinaca koji su bežali od rata u svojoj zemlji našlo je otvorena vrata. Oko 35.000 izbeglica ostaje u Mađarskoj i tamo su se prijavili za privremenu zaštitu, prema podacima UN.

Jedna koja je odabrala da ostane bila je Olesia Misiats, medicinska sestra koja je radila u kijevskoj bolnici za COVID-19 kada je pobegla sa svojom majkom i dve ćerke 24. februara 2022 – na dan kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Prvo je otišla u Holandiju, ali su je visoki troškovi naterali da se preseli u Mađarsku, gde je, kako je rekla, našla stan i rodila treću ćerku Milu, koja je u subotu bila u klupi sa majkom i sestrom.

„Ovde je bezbedno“, rekao je Misijats o svom novom životu. Rekla je da se nada da će se jednog dana vratiti u Kijev, ali za sada se ona i njena deca prilagođavaju. „Želim da se vratim kući. To je moj život – to je bio moj život“, rekla je ona. „Ali rat mi je promenio život.“

Franja je odmah nakon pozdrava i ohrabrenja izbeglica posetio grkokatoličku crkvu u susedstvu, koja je pružala pomoć izbeglicama. Zatim se sastao sa predstavnikom Ruske pravoslavne crkve u Mađarskoj, mitropolitom Ilarionom, koji je razvio bliske odnose sa Vatikanom tokom godina kao ministar spoljnih poslova Ruske crkve. Vatikan je saopštio da je 20-minutni sastanak u ambasadi Svete stolice u Budimpešti bio „srdačan“.

Snažna podrška ruske crkve ratu Kremlja uznemirila je Vatikan i sprečila drugi papski sastanak sa patrijarhom Kirilom, poglavarom Ruske pravoslavne crkve i saveznikom ruskog predsednika Vladimira Putina. Franja i Kiril imali su 2016. godine na Kubi susret koji je označio prvi susret između pape i poglavara ruske crkve. Planirali su drugi u junu, ali je sastanak odložen na neodređeno vreme zbog Kirilove podrške ratu.

U saopštenju Ilarionova kancelarija je saopštila da je Franju obavestio o društvenim i obrazovnim aktivnostima Ruske crkve u Mađarskoj i njenim odnosima sa Katoličkom crkvom ovde. Rekao je da je papi poklonio italijanski prevod šestotomnog opusa o Hristovom životu.

Franjina poseta Mađarskoj, njegova druga u toliko godina, približava ga koliko je došao do prvih linija rata. Po dolasku u Budimpeštu u petak, on je osudio „adolescentsku ratobornost“ koja je vratila rat na evropsko tlo i zahtevao je da EU povrati svoje vrednosti mirnog jedinstva kako bi ga okončala.

U klupama crkve Svete Elizabete bilo je upadljivo malo obojenih ljudi. Među njima je bio i umetnik i režiser Abuzar Soltani, izbeglica iz Irana koji je sa svojim desetogodišnjim sinom Arminom proveo 553 dana u jednoj od tranzitnih zona Mađarske, nakon što su mađarske vlasti odbile njihove zahteve za azil 2018.

Soltani je kasnije rekao o njihovim 18 meseci boravka u skloništima za kontejnere da su se osećali kao „ribe u akvarijumu“. Kada su odlukom Evropskog suda zatvorene tranzitne zone, Šoltani je odlučio da ostane u Mađarskoj, gde i dalje živi.

Na kraju događaja, bend mađarskih romskih muzičara održao je serenadu pontifiku, izazvavši ovacije i klicanje publike i podigavši palac od Franje.

Francis je započeo svoju subotnju posetu sa decom koja imaju smetnje vida i fizičke sposobnosti. Popodne je imao svoj prvi veliki javni događaj u Mađarskoj, miting mladih na gradskom sportskom stadionu gde mu je dat jedinstveni mađarski poklon: Rubikovu kocku, šarenu slagalicu koju je izmislio mađarski arhitekta Erno Rubik.

Na događaju organizovanom kao rok koncert, Frensis je očarao publiku koja se vozila okolo u vozilu nalik na kolica za mini golf. I ponovio je svoj čest apel mladima da ostave svoje mobilne telefone i vrate se druženju licem u lice: „Molim vas, nemojte virtuelizovati svoje živote“, rekao je uz smeh.

Franjo završava svoju posetu misom na otvorenom u nedelju i govorom na katoličkom univerzitetu Pazmani Peter u Budimpešti.