Siniša Nikolić, bliski saradnik Zorana Đinđića, izjavio je da politička pozadina atentata na nekadašnjeg premijera nikada nije rasvijetljena, zato što su akteri koji su došli posle njegove smrti bili dosta inertni u odnosu na to, odnosno na utvrđivanje pravih nalogodavaca.
„Jasni su razlozi za to. Nažalost, među njih ubrajam i Zoranove saradnike, koji su poslije njega upravljali zemljom“, rekao je Nikolić za list Danas.
Nikolić je bio šef kabineta Đinđića u peridu od 1996. do 2001, kasnije i njegov saradnik za investicije i direktor Direkcije za zemljište Beograda.
On je naveo da misli da je to moglo tada da se uradi, ali pretpostavlja da su razni kompromisi doveli do toga da se u istrazi ne ide do kraja.
Da je Srbija na pogrešnom putu poznato je svakom građaninu ako otvori svoj frižider ili novčanik, ili ukoliko pogleda svoje komšije, izjavila je Dragana Rakić, zamjenica predsjednika Demokratske stranke.
„Nema više onog osmeha na ljudskim licima na ulicama, za našu platu ili penziju možemo sve manje da kupimo, cijene u Srbiji su među najvišim u Evropi i to su konkretni pokazatelji da li smo na dobrom putu. Djeca u školi se ne osjećaju dobro, nisu bezbjedna, nastavni programi su prevaziđeni, djeca su nemotivisana i postižu najlošije rezultate na Pisa testovima“, rekla je Rakić.
„Ako pitate poljoprivrednike da li smatraju da li je Srbija na dobrom putu sigurno će vam reći da nije, jer poljoprivreda nije na dobrom putu, poljoprivrednici imaju velikih problema i neizvjesno je da li će godinu završiti sa minimalnim zaradama ili će biti u minusu, a korijenite promjene su potrebne Srbiji“, dodala je ona.
Na pitanje kakvu sliku mladi mogu da imaju o Zoranu Đinđiću na osnovu izvještavanja medija i načina na koji ga režim predstavlja, Biljana Stojković, kopredsjednica stranke Zajedno kazala je da se u posljednje vrijeme premalo govori o njegovom značajnu.
„Ako me pitate kako sam ga ja doživjela, on je bio taj koji je pružao nadu građanima Srbije da se ide u dobrom pravcu i to je najveći doprinos u tom vizionarskom smislu, ljudi su to prihvatili jer je njegov uticaj bio najjači u tom pogledu“, rekla je Stojković naglasivši da su reforme nepobitne.
Stojković smatra da je njegovim ubistvom ta nada nestala, da se krenulo nizbrdo i da je nestao taj „motor koji se ubacio nama u glave da idemo negdje i da smo krenuli u bolju budućnost“.
Podsjetila je na mračno doba devedesetih u kome se njegovala mržnja i da i sadašnji režim svoju politiku bazira na „pumpanju mržnje“ koja je zarazila mlade ljude, a oni, koji tome nisu htjeli da se povinuju, sada su na zapadu.
Upitan da kaže zbog čega je Zrenjanin odabran za održavanje te tribine Srđan Milivojević, narodni poslanik Demokratske stranke ukazao je da je neprimjereno sjećati se Zorana Đinđića samo u velikim gradovima, kao što su Beograd, Novi Sad, Kragujevac i podsjetio da je sa njim nekoliko puta boravo u Zrenjaninu tokom kampanja devedesetih godina.
„Ima mnogo razloga zašto bi ljudima trebalo objasniti njegovu veličinu, od njegove smrti prošla je 21 godina, a neki ljudi ovdje u publici nisu bili ni rođeni. Važno je da ti mladi ljudi u društvu poremećenih vrijednosti znaju za državu kakvu je preuzeo Đinđić, a kakvu je ostavio za samo dvije godine koliko je obavljao funkciju predsjednika Vlade“, kazao je on.
Milivojević je rekao da je za dvije godine i dva meseca, koliko je Zoran Đinđić bio predsjednik Vlade urađeno mnogo toga, jer je preuzeo državu koja je bila pod sankcijama, u energetskom kolapsu, sa platama u iznosu od 35 eura i inflacijom koja je oktobra 2000. godine bila 119 odsto, a da je poslije godinu dana rada Đinđićeve Vlade iznosila šest odsto.
„Poslije reformi, budžet u 2023. godini bio je sedam puta veći, u prvoj godini obnovljeno je 800 kilometara puteva, a izgrađeno 200“, rekao je između ostalog Milivojević.
