„Budući da Ustavni sud nije donio odluku o ustavnosti toga ukaza, te da su na osnovu njega preduzete radnje organa vlasti koji se bave izbornim procesom, treba ga smatrati važećim i sa pravne tačke gledišta, i izbore treba održati dana kada su raspisani“, ocijenio je Zenović.
Prema Zenovićevim riječima, nesklad u ustavno-pravnoj materiji u Crnoj Gori je opstao i nakon imenovanja sudija u Ustavnom sudu.
Dodao je da pravni eksperti imaju dijametralno suprotan stav o prirodi pravnog akta, ukazuje na prednost političkog nad pravnim rezonom u ovom specifičnom tijelu političkog sistema Crne Gore.
“Ne smatram da morate biti pravnik da biste razumjeli da, stricto sensu, akt kojim se određuje datum opštih izbora i posljedično utiče na izborno pravo svih građana Crne Gore sa pravom glasa ne može razumjeti kao pojedinačni pravni akt, te da se po najmanje dva osnova člana 30 Zakona o Ustavnom sudu tijelo moglo odrediti prema aktu predsjednika“, istakao je Zenović.
Naglasio je da u slučajevima kada ne postoji vlada koja je izabrana demokratski formiranom većinom, a ne postoje znaci njenog izbora, Ustav precizira da situaciju rješava alternativna izvršna vlast, kao što je predsjednik.
„Tako da je ukaz koji je donio odlazeći predsjednik, premda formalno pravno manjkav jer se poziva na pravnu radnju koja se nije desila i mandat koji nije dat od strane predsjednika, ipak u potpunosti saglasan sa duhom ustava, čemu u ovom slučaju i sa pravne i sa političke tačke gledišta treba dati prednost“, kazao je on.
On je zaključio da je protiv ustavnog principa podjele vlasti da Skupština poništi zakonske akte koje je donio predsjednik.
