U koje projekte će se uložiti novac iz novog zaduženja, šta će konkretno Vlada uraditi u toku ove godine, zašto se izvršna vlast ne bavi razvojem sjevera i povezivanjem sa Srbijom, samo su neka od pitanja koja su iz opozicionih klupa u Skupštini, upućena ministru saobraćaja i pomorstva Filipu Raduloviću.
Parlament je na današnjoj sjednici na Cetinju, usvojio Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare, ali i isti dokument između Vlade i Savjeta ministara Albanije za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Bojane.
Ovaj most na Bojani će finansirati Crna Gora i Albanija pola pola, a planirano je da trenutnu udaljenost između Ulcinja i Velipoja od 73 kilometra, svede na oko jedan kilometar.
Utvrđen je i predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije iz Najrobija o uklanjanju olupina iz 2007. godine.
Poslanik i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da je bila velika stvar za Crnu Goru kada je urađena zajednička sjednica sa Vladom Albanije povodom izradnje mosta na rijeci Bojani te da bi volio da se ta praksa nastavi, ali to kako je naveo, zahtijeva da se Radulović manje bavi populizmom a više građanima.
Abazović je dodao i da nije čuo ni za jedan novi projekat od Radulovića.
Radulović je Abazovića je pitao zašto se oni nisu bavilli razvojem i uradili projekte na sjeveru države, odnosno šta su čekali.
„Što niste Vi, znam odgovor- bez vizije“, istakao je on.
Radulović je istakao da su među krupnim projektima trenutno auto-put Mateševo-Andrijevica, dionica od Andrijevice do Boljara, Jadransko-jonski put, obilaznica oko Podgorice, brza saobraćajnica na sjeveru, te da to nije prazna priča. On je naveo da je transparetan u radu.
Abazović je kazao da je plan 43. Vlade bio da nastavak auto-puta gradi iz sopstvenih sredstava, odnosno onih koja se dobiju od ekonomskog državljanstva. To bi kako je naveo, u prvoj fazi koštalo 100 miliona eura. Abazović je dodao da je sva sreća pa je pad „Grand-a“ označio pad Pokreta Evropa sad (PES).
„Pad klana Granda je označilo cijepanje PES-a“, istakao je Abazović.
Naveo je da Radulovića ostavlja u medenom mjesecu.
Radulović je istakao da mu medeni mjesec ne treba, posebno od Abazovića.
„100 miliona za nastavak auto-puta do Srbije, jeste li planirali trotoar do Srbije da napravite? Kakva je to priča? Rekli ste da se ja ne razumijem u tematiku, nemojte molim vas“, kazao je Radulović.
Abazović je pojasnio da prva faza košta 100 miliona eura, a cijela 426 miliona eura, što je kako tvrdi nova Vlada podigla na 500 miliona eura. On je zatražio i odgovore zašto građani nisu upoznati sa zaduženjima.
On se osvrnuo kontrolna saslušanja premijera Milojka Spajića i ministra finansija Novice Vukovića, koja su nedavno odbijena na Odboru za ekonomiju. On je naglasio da je prethodno saslušanje, Pokret Evropa sad ostavilo bez ministra pravde Andreja Milovića.
„Na toj sjednici sam rekao da su dani Milovića odbrojani. Sada neću reći datum, ali sve što sam rekao se ispostavilo tačno, kada su odbrojani dani premijera Spajića na čelu Vlade. Neću reći datum, uzmite kokice šema broj dva je spremna“, istakao je on.
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao je da je Abazovićeva Vlada u julu prošle godine, planirala zaduženje od dvije milijarde eura. On je naveo da su dokumenti o tome javni.
Abazović je naveo da su oni državu najmanje zadužili od njene nezavisnosti, te da je to učinjeno u iznosu od 100 miliona, što su i ostavili u budžetu. On je pojasnio da se brojka od dvije milijarde odnosi na dugove prethodnih Vlada, koji će se naplaćivati do 2040.
Iz klupa Demokratske partije socijalista moglo se čuti da su njihove Vlade, od nezavisnosti do 2020. godine, zadužile Crnu Goru 2,7 milijardi eura. Kako je naveo poslanik Andrija Nikolić, u to su stali i auto-put i podmorski kabl, investicije u turizam…
Njihov poslanik Mihajlo Anđušić tražio je pojašnjenje za koje će se kapitalne investicije u toku 2024., trošiti novo zaduženje od gotovo 700 miliona eura.
Poslanica Demokrata Anđela Vojinović istakla je da je u saznanju da će se područje na kojem se planira most na Bojani, proglasiti zaštićenom zonom „Natura 2000“. Ovaj projekat je međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja na tetitoriji Evropske unije.
Vojinović je navela da je to obaveza za svaku članicu EU, a pitala je i šta će se dešavati sa projektom ako se dokaže da se na tom području ne može graditi.
„Zašto se nije krenulo sa dobijanjem dozvola, nego se kreće sa projektom“, navela je ona i istakla da Demokrate projekat podržavaju, ali da žele da bude besprekoran.
Vojinović je pojasnila da je riječ o području podložnom eroziji te da se još niko iz Ministarstva saobraćaja nije obraćao Agenciji za zaštitu životne sredine (EPA), radi potencijalnih uticaja na životnu sredinu. Pitala je i da li postoji alternativa ako ova lokacija ne bude dostupna.
Radulović je naveo da uticaj na prirodnu sredinu još nije razmatran jer su u fazi pribavljanja dozvola, nakon čega slijede glavni projekat i uvrštavanje u Prostorni plan a zatim i ostali.
Podršku izgradnji mostova dali su i iz Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, kao i Bošnjačke stranke.