Portparolka Evropske komisije (EK) Zoi Muletije kazala je juče Vijestima da u toj instituciji očekuju da će u oktobru usvojiti izvještaje o napretku država, a da će precizan datum biti naknadno objavljen.
Ona je to saopštila odgovarajući na pitanje Vijesti da li EK razmatra mogućnost da, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, odgodi objavljivanje godišnjeg izvještaja, koji Komisija obično predstavlja u oktobru.
“Komisija trenutno radi na godišnjim izvještajima o proširenju, koji prvi put pokrivaju deset država. Očekujemo da ćemo ih (izvještaje) usvojiti u oktobru. Tačan datum biće naknadno objavljen”, navela je Muletije.
Vijesti iz Milatovićevog kabineta očekuju odgovore na pitanja da li je šef države u kontaktu s EK ovim povodom i da li postoje naznake da bi objavljivanje dokumenta o napretku Crne Gore moglo biti eventualno odgođeno.
Milatović je prije skoro mjesec dana, uoči posjete Briselu, najavio da će to zahtijevati kako bi se vladi i parlamentu dalo više vremena za postizanje rezultata.
“Dvije vlade nijesu uspjele da u sprezi s parlamentom zaokruže ključne reforme… U tom pravcu, odlučio sam da već naredne sedmice otputujem u Brisel, gdje ću u razgovoru s poslanicima objasniti stvari, predstaviti drugačiju vizuru, i nadam se da će im nakon razgovora neke stvari biti jasnije i da će razgovor uticati na deklaraciju o Crnoj Gori koju treba da donesu u septembru-oktobru. Tražiću i pomjeranje izvještaja o progresu kako bi dali vrijeme novom parlamentu i vladi da malo pokrenu stvari”, najavio je tada predsjednik.
Slično objašnjenje Milatović je dao i u Briselu, na sjednici Spoljnopoltiičkog odbora Evropskog parlamenta (EP), kazavši da je tražio odgađanje na samo na nekoliko sedmica, kako bi nova izvršna i zakonodavna vlast mogle da se “tehnički osvrnu na dijelove izvještaja”.
“Jasno mi je da to treba koordinirati s ostalim državama Zapadnog Balkana, ali to će odlučiti EK”, dodao je tom prilikom.
Milatović je to rekao odgovarajući na pitanje izvjestioca EP za Crnu Goru Tonina Picule, koji je ocijenio da bi odgađanje predstavljanja izvještaja bilo slučaj bez presedana.
“Godišnji izvještaj služi da zajedno ocijenimo kako zemlje napreduju pojedinačno, ali i uporedo. Ovdje želimo da naglasimo da proces proširenja vidimo kao proces utemeljen na zaslugama, ali i kao regatu”, istakao je.
Dok čeka godišnji izvještaj, Crne Gora je iz EK krajem juna dobila non pejper o stanju u oblasti vladavine prava.
U tom dokumentu, koji pokriva dešavanja od juna prošle do marta ove godine, piše da je država izgubila fokus na ključnim EU reformama, posebno u oblasti vladavine prava, da se cjelokupni pravosudni sistem i dalje suočava s dubokom institucionalnom krizom, da Sudski savjet nije kompletiran, da nije izabran vrhovni državni tužilac, da su mnoge institucijeu u v.d. stanju…
Navedeno je i da nije bilo pomaka u istragama, procesuiranju i suđenjima za stare slučajeve nasilja nad novinarima i medijskim radnicima…
Slične ocjene iznesene su i u posljednjem izvještaju u napretku, u kom, između ostalog, stoji da su politička nestabilnost, nestabilne vlade i tenzije unutar vladajuće većine, odugovlačenje procesa donošenja odluka i sprovođenje reformi uticali na pravilno funkcionisanje institucija.
U dokumentu piše da su nastavljene političke tenzije, polarizacija, odsustvo konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh u izgrađivanju konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa… Ocijenjeno je da je zaključivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom uticalo političku atmosferu i podiglo tenzije.
S druge strane, navedeno je da je na polju borbe protiv organizovanog kriminala postignut određeni napredak, a dobra ocjena stigla je za ekonomske kriterijume.
Crna Gora je za 11 godina pregovora sa EU otvorila sva pregovaračka poglavlja (33), a privremeno zatvorila samo tri.
Vijesti iz Milatovićevog kabineta očekuju odgovore na pitanja da li je šef države u kontaktu s EK ovim povodom i da li postoje naznake da bi objavljivanje dokumenta o napretku Crne Gore moglo biti eventualno odgođeno
Osim za Crnu Goru, EK priprema godišnje izvještaje za još sedam kandidata za članstvo – BiH, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Srbiju, Tursku i Ukrajinu, te dva potencijalna kandidata – Gruziju i Kosovo
