Na završnoj sesiji mirovnog Samita za Ukrajinu poručio sam da Crna Gora podržava Ukrajinu i da čvrsto vjerujem da put ka miru mora biti zasnovan na Povelji Ujedinjenih nacija (UN) i međunarodnom pravu, saopštio je predjednik Crne Gore Jakov Milatović.
„Podsjetio sam na dosadašnju podršku naše države, koja je, kao prva zemlja van EU, omogućila privremenu zaštitu za lica iz Ukrajine, kao i olakšan ulazak u zemlju iz humanitarnih razloga. Pored toga, preduzeli smo aktivnosti usmjerene na pridruživanje Deklaraciji koalicije za repatrijaciju ilegalno deportovane i prisilno raseljene ukrajinske djece. Nastavićemo da podržavamo sve napore međunarodne zajednice preduzete ka ovom cilju u multilateralnim formatima“, napisao je Milatović na društvenoj mreži Iks.
Na završnoj sesiji mirovnog Samita za Ukrajinu poručio sam da 🇲🇪 podržava 🇺🇦 i da čvrsto vjerujem da put ka miru mora biti zasnovan na Povelji Ujedinjenih nacija i međunarodnom pravu.
Podsjetio sam na dosadašnju podršku naše države, koja je, kao prva zemlja van EU, omogućila… pic.twitter.com/RE65YmU2mm
Ukupno 80 zemalja složilo se da teritorijalni integritet Ukrajine mora biti osnova svakog mirovnog sporazuma.
Mirovni samit za Ukrajinu održava se u Burgenštoku u Švajcarskoj 15. i 16. juna.
Švajcarska, koja je bila domaćin samita, saopštila je da je u razgovorima učestvovalo više od 90 zemalja, a velika većina njih je potpisala komunike, prema listi koju su švajcarski organizatori objavili na kraju zasijedanja.
Saudijska Arabija, Indija, Južna Afrika, Tajland, Indonezija, Meksiko i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su među zemljama koje su učestvovale, ali nisu potpisale konačno saopštenje.
Brazil, koji je na spisku prisutnih bio naveden kao „posmatrač“, takođe se nije našao kao potpisnik.
„Smatramo da postizanje mira zahtijeva učešće i dijalog između svih strana“, navodi se u dokumentu.
„Ponovo potvrđujemo našu posvećenost… principima suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih država, uključujući Ukrajinu, unutar njihovih međunarodno priznatih granica“, dodaje se u dokumentu.
Završni dokument takođe poziva da svi ratni zarobljenici budu oslobođeni u „potpunoj razmjeni“ i da se sva ukrajinska djeca koja su „deportovana i protivpravno raseljena“ vrate u Ukrajinu.
Kijev optužuje Rusiju da je otela skoro 20.000 djece iz djelova istoka i juga zemlje nad kojima su njene snage preuzele kontrolu.
