Iz te liste su kazali da je jedna od najvećih vrijednosti Novog bila prebogata vegetacija Njegoševe ulice, „opisivana, opjevana, oslikana u mnogim umjetničkim djelima“.
„Nekada, ističu to mnogi, najljepša ulica Jadrana, zbog svoje cjelokupne vizure, od pločnika na trotoaru od karakterističnog đuričkog kamena, preko arhitekture zgrada, do u svijetu jedinstvene, prebogate vegetacije.
Jedan od običaja, time i značajnog dijela kulturnog nasljeđa, koju je ova vlast ‘ugasila’ su rijetke biljke, bogato rastinje. Odnos hercegnovske vlasti u 25 godina, a posebno posljednjih osam, prema kulturi i specifičnom životu grada i Novljana je poražavajući. Sakaćenje Njegoševe je samo simbol nepoštovanja svojih građana“, navodi se u saopštenju koje je lista DPS-a dostavila medijima.
Oni se pitaju kako se osjećaju porodice pomoraca i ostalih Novljana, čiji preci su, vraćajući se u svoj Novi, donosili i bogatili svoj grad rijetkim biljkama iz cijelog svijeta.
„Pomorci su se, međusobno takmičili, ko će ljepše i originalnije bilje pokloniti i zasaditi u svom Herceg Novom. Palme, četinari, magnolije, oleanderi, agave, bogumile, nisko rastinje i nedavno isječene divlje narandže, bile su prepoznatljivi simbol grada, ništa manje nego Sahat kula. Koliko znamo za ovaj dio hercegnovske istorije i kulture ova sadašnja vlast ni ne zna“, dodaju u saopštenju.
Iz DPS-a kažu da smo danas svjedoci devastacije, nemara i kontinuiranog uništavanja ovog dijela gradskog identiteta.
„Rekonstrukcija Njegoševe ulice sprovodi se bez poštovanja propisa, bez jasno istaknute table o izvođaču i očekivanom roku završetka, jer je rok odavno probijen. Mjesecima je saobraćaj kroz centar grada obustavljen, a obustava koja je najavljena do 5. februara, prekoračena je već gotovo dva mjeseca, za sada“, ističu.
Ipak, ono što su trajne poslijedice ovako haotičnog upravljanja projektom zapravo je, kažu iz liste DPS-a, devastacija vizuelnog identiteta grada, u kom je drvored stabala divlje narandže gotovo vandalski sasječen, u korist „betonizacije“.
„Ujedno je ruiniran pločnik od đuričkog kamena, koji se smatra značajnim graditeljskim naslijeđem Novog, kako zbog svoje estetike i vrijednosti, tako i zbog lokalnog porijekla iz majdana iznad Kamenara.
Paradoksalno, vlast je najavila ‘uređeniju ulicu’ i ‘oplemenjen prostor’, ne podnoseći očigledno nikakvu odgovornost za njihove upitne kriterijume za to šta zapravo znači oplemenjavanje“, navodi se u saopštenju.
Novljanima treba stari sjaj i prepoznatljivost koju je Herceg Novi nekada imao na turističkoj mapi, kao mediteranski grad zelenila i kulture, dodaju iz DPS-ove liste.
„Želimo da se iskoriste svi potencijali našeg grada i da obnovimo ono što ga je činilo posebnim. Ovo možemo postići isključivo predanim radom, odabirom stručnog kadra, profesionalaca spremnih da ulože svoje znanje i energiju u obnovu hercegnovske autentične ljepote. Za Herceg Novi, grad kakav nam treba“, zaključuje se u saopštenju.
