Od protesta do moći: generacija klimatskih aktivista koja je odrasla uz Gretu Tunberg stasava i kandiduje se za visoke političke funkcije kako bi postigla promjene koje im nisu uspjele na ulicama, piše Fondacija Tomson Rojters (TRF).
Inspirisani liderkom školskih štrajkova, eko-ratnici u dvadesetim godinama – sa kampanjama od Pariza do Praga – mijenjaju transparente za glasačke listiće u svom ratu protiv klimatskih promjena.
Petr Dubravski je, kako navodi TRF, savršen primjer.
Dubravski (22) je bio srednjoškolac kada je 2018. godine suosnovao češki ogranak pokreta Gretinog školskog štrajka za klimu, izbjegavajući časove petkom kako bi marširao za promjene.
On sada studira ekonomiju i ekologiju na Univerzitetu u Brnu i odlučio je da napravi prve korake u mejnstrim politici, kandidujući se na junskim izborima za Evropski parlament ispred Zelene stranke.
To je bila njegova prva prilika da se kandiduje – češki kandidati moraju imati više od 21 godine – ali odluka je zavisila od mnogo više faktora.
“Morao sam puno da razmišljam o tome”, rekao je Dubravski za TRF, dok je razmatrao mnoge prednosti i mane djelovanja iznutra naspram talasanja spolja.
“Građanska neposlušnost ima isti legitimitet kao i politika”, rekao je o svojim prošlim aktivnostima protestovanja ispred parlamenta.
Mađutim, Dubravski je takođe osjećao nedostatak domaćih uzora u zemlji koja je još mlada.
“To je nešto što nam nedostaje, posebno u Češkoj Republici, ljudi koji iz širokih narodnih slojeva prelaze u politiku”.
Dubravski je među nekolicinom mladih “školskih štrajkača” koji su nekada bježali sa časova kako bi zahtijevali akciju povodom klimatskih promjena, a sada ulaze u odraslo doba, pri čemu neki žele da iskoriste svoj glas u politici kao što su predstojeći izbori za EU od 6. do 9. juna.
Kada je Evropa posljednji put izašla na birališta 2019. godine, više od šest miliona ljudi preplavilo je ulice na protestima “Petak za budućnost”, nadajući se da će primorati države i kompanije da smanje emisije štetnih gasova i obuzdaju klimatske promjene.
Ovog puta, ambiciozne politike EU u vezi sa klimom suočavaju se s otporom populističkih, desno orijentisanih stranaka koje su spremne da naprave prodor. Mladi kandidati se nadaju da će se tome suprotstaviti.
“Moramo natjerati one koji su odgovorni za klimatsku krizu da plate za to”, rekao je Dubravski.
Od kada su masovni protesti dostigli vrhunac 2019. godine, aktivisti su istražili niz novih načina da spriječe najgore posljedice zagrijevanja planete.
Neki su izabrali put otpora, poput Tunberg koja često rizikuje hapšenje organizujući direktne akcije širom svijeta.
Druge su pridobile vodeće političke stranke koje žele da svojim listama dodaju kredibilitet i mladalački duh.
Najpoznatija austrijska klimatska aktivistkinja Lena Šiling je istaknuti kandidat Zelenih, dok se francuska aktivistkinja Sibil Duvije kandiduje za Place Publique povezanu sa socijalistima.
TRF navodi da je taj prelazak bio prirodna evolucija i za Dubravskog i za Duvije nakon što je univerzitet podstakao novo političko buđenje.
“Studiranje ekonomije me je navelo da shvatim da je većina stvari pitanje izbora i političke orijentacije”, rekla je Duvije za TRF.
Na drugoj godini, na prestižnom univerzitetu Političkih nauka u Parizu, ova devetnaestogodišnjakinja balansira između predavanja i kampanje, iako priznaje da su njene studije – još jednom – pale u drugi plan zbog borbe za klimatsku pravdu.
“Odlučila sam ove godine da posvetim mnogo vremena kampanji, jer preuzimanje odgovornosti takođe znači ulaganje svih svojih snaga u zastupanje mladih ljudi generacije klimatske borbe”.
Dubravski praktičnije gleda na svoj razvoj. Kao lokalni aktivista, već je imao mnogo znanja.
Bilo da je organizovao proteste ili pisao govore, već je uspio da shvati osnove politike, iako se možda osjeća manje prijatno sa atributima moći.
“U politici osjećate pritisak povodom toga kako treba da izgledate, ponašate se i govorite”, rekao je uz osmijeh.
Ako bude uspješan, postaće jedan od 720 evroposlanika, koji zajedno sa vladama EU donose nove zakone.
Izbori se održavaju u kritičnom trenutku za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva EU za 2030. godinu i sprovođenje politika Zelenog dogovora.
Takođe se podudaraju sa rastućim protivljenjem klimatskim politikama EU – bilo da se radi o povlačenju zelenih ciljeva za poljoprivredu ili razvodnjavanju zakona o biodiverzitetu nakon protesta poljoprivrednika.
Predviđa se da će ultradesničarske stranke osvojiti više mjesta, djelimično iskorišćavajući strahove od visokih troškova bilo kakve zelene tranzicije.
Iako ankete pokazuju da većina Evropljana podržava mjere za borbu protiv klimatskih promjena, mnoge brine to koliko će one koštati, ističe TRF.
A ankete sugerišu da desnica napreduje, dok se prognozira da će Zeleni – trenutno četvrta najveća stranka u EP – pasti na peto ili šesto mjesto. Očekuje se i da socijalisti izgube mjesta, ali da će zadržati drugu poziciju, prema anketama neprofitne organizacije Europe Elects.
Lena Šiling iz austrijske Zelene stranke prolazi kroz političko vatreno krštenje – suočavajući se sa teškim pitanjima medija o svom privatnom životu – dok drugi drže dobre govore, ali ne očekuju mnogo uspjeha.
Međutim, aktivisti kažu da je njihova strast nova, baš kao i želja da uzdrmaju ključni koridor moći na kontinentu.
“Ovi izbori su istorijski u smislu da klimatski sat i dalje otkucava”, rekla je Duvije. “Klimatska kriza ne priznaje granice, tako da je upravo na nivou EU potrebno da se naprave promjene”.
