Duško Marković, bivši crnogorski premijer i lider Stranke evropskog progresa (SEP), u intervjuu za N1 BiH kazao je kako je Zapad na neki način žrtvovao Crnu Goru, pa i Bosnu i Hercegovinu (BiH), kada je „dao signal“ predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da „sam i slobodno kreira svoje interese“ nauštrb drugih država.
Kako je dodao, očigledno su se nacionalni interesi crnogorskih zapadnih saveznika poklopili sa interesima Srbije i zbog toga je Crna Gora platila „žestoku cijenu“ – živi po modelu „srpskog sveta“, prenosi N1 BiH.
Marković je za N1 govorio i zašto je nakon više od 30 godina napustio Demokratsku partiju socijalista (DPS) i formirao SEP, te u kakvim je odnosima s nekadašnjim predsjednikom i premijerom Crne Gore i bivšim liderom DPS Milom Đukanovićem.
Pitanje novinara N1: Zašto izlazak iz DPS-a?
Marković: Praktično sam jedan od osnivača DPS-a. Izašao sam prije godinu danu, uoči formiranja Stranke evropskog progresa. Odluka da formiram stranku je došla značajno kasnije. Dva su ključna razloga što sam osnovao ovu stranku. Prvi razlog je što je nova vlast u svakom smislu napravila haos i nered u Crnoj Gori. Ta promjena nije donijela ništa novo osim političke nesigurnosti i Crna Gora se danas nalazi u jednom haotičnom i vanrednom stanju. Drugi razlog je što građanska i evropski orijentisana politička opcija predvođena DPS-om nije našla najbolje političke odgovore da se zaustavi evidentna devastacija Crne Gore i njenog društva. Procijenio sam sa svojim istomišljenicima da je Crnoj Gori potrebna građanska alternativa da pruži našoj zemlji priliku da se oporavi. Dakle, suštinski razlog je briga za državu, za njen opstanak i nesnalaženje građanske i proevropske opcije u propadanju države.
Pitanje novinara N1: DPS je decenijama ima monopol u Crnoj Gori?
Marković: DPS je bio državotvoran pokret koji je Crnu Goru izvukao iz ralja srpskog nacionalizma ostvarivši njenu samostalnost. Naravno i okretanje NATO-u i EU. Ali posljednjih godina, pa i deceniju, otupljela je oštrica da registruje negativne pojave u vlastitom redovima. Rekao bih da je DPS i u opoziciji ostao sa tim negativnostima. Ja sam se u svom političkom životu borio za različitosti mišljenja, za sukobljavanje tih mišljenja, za razumijevanje svojih partnera.
Pitanje novinara N1: Šta se desilo između vas i Mila Đukanovića? Imate li ikakve kontakte s njim?
Marković: Moram kazati da su naše razlike počele nakon izbora 2020. i u susret novom kongresu. Ja sam kao njegov zamjenik razgovarao s njim više puta u kojem pravcu treba ići DPS. Želio sam da stranka to razumije na pravi način, da bude opoziciona stranka na duži period, da preispita svoje slabosti i u odnosu na neka kadrovska pitanja smo se razlikovali. Otišlo se u drugom smjeru, nadam se da to neće ostaviti dugoročne posljedice po partiju. Lični razlozi ne postoje, ali otkada sam formirao Stranku evropskog progresa nisam imao neposredan kontakt sa Đukanovićem.
Pitanje novinara N1: Šta se dešava u Crnoj Gori, vi ste rekli da je u „vanrednom stanju“?
Marković: Imamo retoriku vlasti da je došlo vrijeme, da je Bog pogledao Crnu Goru i da su oni ti koji će nas uvesti u EU. Ali vidimo da Crna Gora kaska u svakom smislu, da je narušen Ustav i demokratski standardi. Suština problema je što aktuelna vlast, prosrpska koju predvodi četnički vojvoda, ima namjeru mijenjati građanski karakter Crne Gore. Crna Gora je u vanrednom stanju. Vlast već dvije godine nije u stanju da obavi lokalne izbore u pojedinim mjestima. Dva puta smo imali ponovljene izbore u Budvi i ne može se tamo formirati vlast. I u Kotoru se ne formira gradska vlast. Dakle, jedan opšti nered. U Parlamentu je kriza jer je Ustavni odbor skupštine preuzeo nadležnosti Ustavnog suda u ocjeni da li neki sudija Ustavnog suda ispunjava uslove za penziju. To je ključni atak na pravno-politički instrument. Reakcija opozicije je zaista opravdana. Nažalost, mogućnosti su male. Mislim da se atakom na Ustav priprema teren na aktivnosti da se derogiraju ustavna rješenja pa čak da se raspiše referendum o Crnoj Gori kao samostalnoj državi. I naravno mijenjanje Zakona o državljanstvu gdje se želi uvesti dvojno državljanstvo da bi se mijenjala politička slika Crne Gore. Živimo zaista jednu ozbiljnu ustavnu krizu.
Pitanje novinara N1: Kazali ste da Vučić destabilizuje region?
Marković: On je destabilizovao region do te mjere da smo sada malo bure baruta. Nije to samo njegov zasluga. Mislim da je ova njegova pozicija nastala negdje polovinom 2019. ili 2020. On je dobio signal sa međunarodnih adresa da može sam i slobodno kreirati svoje interese pa kad su u pitanju i druge države, da će interesi Srbije biti važniji od interesa BiH, Crne Gore itd. Rekao bih da je to pretežno došlo sa Zapada i od naših tzv. zapadnih partnera i Vučić je to počeo nemilosrdno koristiti.
Pitanje novinara N1: To znači da vaši NATO saveznici rade direktno protiv interesa Crne Gore?
Marković: Očigledno su se njihovi nacionalni interesi poklopili sa srbijanskim i mi smo platili cijenu žestoko, izgubili smo izbore 2020. Crna Gora pati zbog toga i živi po modelu „srpskog sveta“.
Pitanje novinara N1: U geopolitičkoj situaciji, sa povratkom Trampa i jačanjem krajnjih desnih snaga, koliko može niti ugrožena Trampovim povratkom
Marković: Mislim da će novi mandat Trampa donijheti dramatične promjene u međunarodnom pravnom, političkom i ekonomskom poretku. Mislio sam u početku i u toku njegove kampanje da će iskustvo iz prethodnog mandata mu pomoći da bude racionalniji, pažljiviji i senzibilniji, međutim prvi onjegovi potezi pokazuju da međunarodni poredak više neće biti onakav kakav je bio i da se definitivno trebamo pripremiti za novo vrijeme koje nosi, bojim se ozbiljne izazove. Jedan od tih izazova je narastanje desničarskih snaga, pa i u našem neposrednom okruženju. Srbija je na tom političkom terenu, ekstremnog i desnog političkog djelovanja, nažalost Crna Gora to već živi. Vi na značajnom dijelu vaše države imate takođe takvu politiku i takav trend i vjerujem da dolazi teško vrijeme i da se trebamo pripremiti. Mislim da će multilateralizam u ovom mandatu predsjednika Trampa izgubiti na značaju i da će međunarodnom politikom ovladati interesi i pojedinačna viđenja prilika i potreba iz tih prilika na globalnoj međunarodnoj mapi.
Pitanje novinara N1: Je li se ta promjena 2019. zvala Rik Grenel, kada je u pitanju odnos predsjednika Trampa prema regionu Zapadnog Balkana, kada je Grenel počeo da pravi ocdje kojekakve dogovore i dovoditi predsjednika Vučića i tadašnjeg kosovskog premijera da potpišu dogovor u Bijeloj kući a sada ga Donald Tramp najavljuje kao specijalca za specijalne situacije koje će uključivati i region Zapadnog Balkana u kojem bi on trebao biti aktivan?
Marković: Mislim da da. Ako ista ili slična garnitura ostane na Zapadnom Balkanu u ovoj administraciji, pa i Grenel, ja sam mislio da će njegovo zaduženje biti krize u Južnoj Americi, ali sam registrovao tekst o vraćanju na Zapadni Balkan, onda ne nadajmo se ničemu dobrom., odnosno onome što će nas uvesti u fazu privremene, a bilo bi dobro i dugoročne stabilnosti.
Pitanje novinara N1: A što o onome što kažu da ća Trampov zet Džared Kušner imati biznios interese u Srbiji i Albaniji. Znate dobro Edija Ramu (premijer Albanije), nije političar od juče. Koliko to može biti za Balkan dobro i loše? Većina kaža da će biti loše ako se budu miješali politika i biznis na Balkanu
Marković: Svaka zapadna investicija je dobra za naš region. Nije dobra samo sa aspekta novca i radnih mjesta nego i ekonomske i biznis kulture koja eliminiše loše prakse, prije svega korupciju. Ne vjerujem da ovo može biti nešto što će uticati na naše političke i društvene potrebe u pozitivnom smislu. Zbog toga sam rekao da dolazi vrijeme kada vrijednosti neće biti u prvom planu. Ujedinjene nacija praktično postoje samo na papiru i da se ponašaju i djeluju kao nevladina organizacija sa molbom i saopštenjima bez značajnog uticaja.
