“Predajemo oružje, predajemo zemlju!”, objavio je prošle nedjelje Pavel Gubarev, proruski aktivista u dijelu istočne ukrajinske oblasti Donjeck pod kontrolom Moskve, bjesneći zbog mogućnosti da se sukob “zamrzne” duž trenutnih linija fronta.
Nekome ko je odrastao na Zapadu, moglo bi na prvi pogled da djeluje da je Putin pod pritiskom.
Međutim, takozvane “Z-patriote” moraju se pridržavati određenih pravila i ne predstavljaju stvarnu prijetnju Putinu, kazalo je troje ljudi bliskih Kremlju. Od njih će se, kako tvrde izvori, očekivati da slijede liniju Kremlja kada i ako dođe trenutak za postizanje mira.
Istovremeno, Putin i njegove obavještajne službe moraju da upravljaju najtvrđim nacionalističkim krugovima u Rusiji kako ne bi ometali njegove ciljeve, rekli su sagovornici.
Analitičari ističu da, zagovarajući nastavak rata u trenutku kada predsjednik SAD Donald Tramp i neki lideri zapadne Evrope podstiču sklapanje sporazuma, Z-patriote ponekad mogu ići predaleko za ukus Kremlja time što podstiču javnost i stvaraju očekivanja o ambicioznijoj ofanzivi na ratištu.
“Nisu svi pod potpunom kontrolom”, rekla je Tatjana Stanovaja, viša saradnica Karnegi centra za Rusiju i Evroaziju, koja godinama proučava Kremlj.
Stanovaja, koju su ruske vlasti prošle godine označile kao “stranog agenta”, ističe da su neke Z-patriote pozivale rusku vojsku da zauzme ukrajinske gradove Kijev i Odesu, pa čak i da napadne Poljsku. Takvi ciljevi daleko prevazilaze ono što je Putin naveo kao ratne ciljeve Rusije – mada je proglasio četiri ukrajinske oblasti, pored Krima, dijelom Rusije.
“Njihovo podsticanje ljudi i guranje društva da podrži veću vojnu kampanju predstavlja smetnju, i uložen je trud kako bi se uticalo na njih da ublaže svoje poruke ili da jednostavno zaćute, jer uznemiravaju društvo u trenutku kada Putin treba da vodi pregovore”, kazala je Stanovaja.
Neke od Z-patriota, ratni blogeri ili ratni reporteri, imaju po pola miliona pratilaca ili više na društvenoj mreži Telegram i veoma su čitani u Rusiji, uključujući i elitu, ali i u inostranstvu i Ukrajini.
Međutim, oni moraju da budu oprezni.
Nacionalisti koji su se ranije suprotstavili Kremlju nailazili su na probleme, naročito pobunjenički lider plaćeničke grupe Vagner Jevgenij Prigožin i glasni ultranacionalista Igor Girkin. Prigožin je poginuo u padu aviona, a Girkin je završio u zatvoru.
Kremlj je kao “apsolutnu laž” odbacio tvrdnje da je Putin naredio Prigožinovu likvidaciju iz osvete zbog njegove pobune. Takođe, tvrdi da se ne miješa u sudske procese, što kritičari osporavaju.
Analitičari smatraju da su Z-patriote bile korisne Kremlju, pomažući mu da izgradi i očuva široku podršku javnosti za rat tokom posljednje tri godine.
Međutim, Z-patriote koje budu previše glasne povodom eventualnog mirovnog sporazuma rizikuju da budu uklonjene sa scene, rekla su tri izvora, koja su, kao i drugi sagovornici u ovoj priči, govorila pod uslovom da zbog osjetljivosti teme ostanu anonimni.
Jedan od izvora rekao je da bi ultranacionalisti brzo promijenili retoriku kada Kremlj odluči da krene putem mira. “Biće to kao da je neko pritisnuo prekidač za svjetlo”, rekao je taj izvor.
Nakon što je Putin prošle nedjelje, na konferenciji za novinare u Kremlju, pozvao na direktne mirovne pregovore s Ukrajinom u Istanbulu, neki ultranacionalisti brzo su izrazili zabrinutost.
“Naš rat će se nastaviti sve do potpunog oslobođenja Novorusije i Malorusije”, napisao je u ponedjeljak na svom blogu Konstantin Malofejev, nacionalistički tajkun koji je u braku sa visokom državnom funkcionerkom koja direktno izvještava Putina. On je upotrebio termine koji potiču iz doba Ruskog carstva i odnose se na djelove savremene Ukrajine koji su nekada bili pod vlašću careva.
U međuvremenu, Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije, koji trenutno obavlja funkciju zamjenika predsjednika Savjeta za bezbjednost, a koji je nekada za sebe govorio da je liberalni prozapadni modernizator, oglasio se na mreži X u subotu porukom da bi primirje ukrajinskoj vojsci pružilo “predah”.
Medvedev je stekao reputaciju po tome što često iznosi ekstremne i nediplomatske izjave, ali njegovi stavovi, ipak, odražavaju jednu struju razmišljanja među visokim zvaničnicima Kremlja, reklo je pet diplomata s kojima je Rojters razgovarao. Kao bivši šef države, Medvedev, prema riječima analitičara i jednog od izvora, i dalje ima bliske odnose s Putinom i uživa posebnu slobodu da se javno oglašava.
Jedan od izvora je rekao da ratoborne izjave nacionalista poput Malofejeva mogu biti jedan od pokazatelja da li je Kremlj zaista blizu postizanja mira u Ukrajini ili ne.
Ako i kada se rat završi ili bude blizu kraja i situacija se promijeni, takvi ljudi će osjetiti da je vetar promijenio pravac, rekao je jedan izvor. Oni koji ne prilagode svoje ponašanje mogli bi se naći u zatvoru, dodao je drugi izvor.
Vlasti su jasno stavile do znanja dve stvari: zabranjeno je kritikovati Putina i vrh vojske.
Na osnovu zakona usvojenog ubrzo nakon što su desetine hiljada ruskih vojnika ušle u Ukrajinu 2022, “diskreditacija” vojske postala je kažnjiva zatvorom do 15 godina.
Nakon što je optužio Putina i vojni vrh za neuspjehe u Ukrajini, Igor Girkin, bivši oficir FSB-a i komandant na ratištu, koji je na Zapadu tražen zbog ratnog zločina, osuđen je 2024. za podsticanje ekstremizma i dobio je četvorogodišnju zatvorsku kaznu.
Ipak, u ponedjeljak je iz zatvora na društvenim mrežama napisao da “samo budala ili diverzant koji tajno pomaže neprijatelju u informacionoj sferi može govoriti o skorom kraju rata i bilo kakvom kompromisu”.
Jevgenij Prigožin, osnivač plaćeničke grupe Vagner, poveo je svoje ljude u neuspješan i krvav pohod ka Moskvi 23. juna u pokušaju da svrgne tadašnjeg ministra odbrane i usput se upustio u ličnu kritiku Putina.
Poginuo je u padu aviona zajedno sa svojim najbližim saradnicima tačno dva mjeseca nakon pobune. Putin je kasnije nagovestio da je avion dignut u vazduh ručnim granatama dok su putnici bili pod dejstvom kokaina i alkohola.
Mnogi Rusi povezuju termin Z-patriota sa ratnim blogerima i reporterima, grupom koja je stekla istaknutu ulogu nakon početka sukoba.
U ranoj fazi rata bili su glasni i kritični, ali su ih kasnije Kremlj i Ministarstvo odbrane pozvali na brifinge, pokušavajući da ih pridobiju na svoju stranu. Neki od njih sada objavljuju saopštenja Ministarstva odbrane zajedno sa sopstvenim analizama; drugi su i dalje otvoreniji i kritičniji.
Međutim, takozvana “ratna partija” obuhvata širu grupu glasova, uključujući poslanike Državne dume, donjeg doma parlamenta, i takozvane “političke tehnologe”, stručnjake koji oblikuju javno mnjenje u večernjim državnim televizijskim emisijama posvećenim ratu, pružajući Kremlju korisnu uslugu ponavljanjem i pojačavanjem poželjnog narativa.
Ratoborni jastrebovi, uključuju i ličnosti povezane s Ministarstvom odbrane, obavještajnim službama, agencijama za sprovođenje zakona, kao i pojedince koji su bili ili su i dalje bliski Putinu.
Oni koji imaju pristup televizijskim emisijama o ratu redovno iznose divlje prijetnje Zapadu, poput upotrebe nuklearnog oružja protiv Britanije ili invazije na baltičke zemlje.
Četvrti izvor iz Rusije rekao je da je želja za produžavanjem rata u nekim krugovima motivisana unutrašnjim pritiskom unutar sistema na Putina da jednom zauvijek riješi ono što smatraju ruskim “problemom Ukrajine”
Stanovaja iz Karnegi centra, koja na osnovu istraživanja javnog mnjenja procjenjuje da stavove Z-patriota dijeli između 10 i 15 odsto Rusa, kaže da čvrsto uvjerenje koje Putin ima u sopstvene ideje znači da nacionalisti ne predstavljaju ozbiljan uticaj na njega.
“Bez radikalnih spoljnopolitičkih promjena, Putin je riješen da okonča rat pod sopstvenim uslovima”, rekla je ona, aludirajući na njegove deklarisane ciljeve u pogledu teritorije i bezbjednosti u Ukrajini. “Spreman je da vodi rat godinama, ili da svoje ciljeve ostvari na drugačiji način”.
