Koordinatorka Ministarstva evropskih poslova Ana Novaković Đurović , poručila je da očekuje da će nova evropska strategija za Zapadni Balkan trasirati put i pomoći stvarno približavanje država regiona EU.
Ona je to kazala “Vijestima” povodom 20 godina od solunskog samita EU-Zapadni Balkan, sa koga je Crnoj Gori i državama regiona poručeno da su dobrodošle u EU. Novaković Đurović ocjenjuje da Crna Gora može i treba da bude sljedeća članica EU jer je najdalje odmakla u procesu pristupanja i jer postoji izražena podrška građana evropskim integracijama.
“Ako svi u društvu damo svoj puni doprinos, a prije svega ukoliko sve tri grane vlasti postignu konsenzus u vezi sa najvažnijim pitanjima iz oblasti vladavine prava, Crna Gora može završiti svoj dio posla do 2027. godine”, istakla je Novaković Đurović.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prošlog mjeseca je predstavila novi plan za približavanje Zapadnog Balkana EU, koji počiva na četiri stuba – približiti Zapadni Balkan jedinstvenom tržištu EU, produbiti regionalne ekonomske integracije, ubrzati osnovne reforme i povećati pretpristupne fondove.
U Grčkoj je u junu 2003. godine održan samit EU na kom su šefovi država te zajednice usvojili deklaraciju o Zapadnom Balkanu, i saopštili Crnoj Gori i susjedima da su dobrodošli u njihov klub, ističući da će brzina tog procesa zavisiti od kandidata ponaosob.
Od tada su u EU, od bivših jugoslovenskih država, ušle samo Slovenija (2004. godine) i Hrvatska (2013. godine). Od ostalih država regiona, Crna Gora pregovara s EU 11 godina, a Srbija devet. Sjeverna Makedonija i Albanija su pregovore sa EU počele tek u julu prošle godine, dok je Bosna i Hercegovina (BiH) u decembru dobila status kandidata. Aplikaciju za članstvo u decembru je podnijelo i Kosovo. Crna Gora je za 11 godina otvorila sva (33) pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri – posljednje 2017.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar , slovenački premijer Robert Golob i ministarka vanjskih i evropskih poslova Tanja Fajon u zajedničkoj izjavi su naveli da države Zapadnog Balkana koje žele da se pridruže EU mogu sada i u budućnosti da računaju na Sloveniju.
Poručuju da je Slovenija čvrsti pristalica procesa proširenja i ukazuju da su propuštene mnoge prilike na obje strane.
“Čini se da je početni entuzijazam za reforme na Zapadnom Balkanu u posljednje dvije decenije donekle splasnuo. Tako da je trenutno svjetlo na kraju tunela za članstvo u EU nešto slabije nego što smo se nadali. Istovremeno, EU se bavi sopstvenim problemima, pri čemu proširenje nije uvijek u prvom planu”, kazali su slovenački zvaničnici.
Dodaju da je činjenica da EU mora da se nosi sa posljedicama rata u Ukrajini zahtijevala novu opštu refleksiju o pristupu procesu proširenja.
“Jasno je da je ovaj proces u osnovi strateški izbor, a ne samo tehnički zadatak. U svakom slučaju, dalje proširenje mora pratiti osnovnu viziju evropskog integracijskog procesa, koja se zasniva na solidarnosti i stvarnim dostignućima kandidatkinja. Potrebne su hrabre političke odluke”, poručili su.
Na pitanje čija je odgovornost što nijedna država Zapadnog Balkana, osim Hrvatske, za 20 godina još nije ušla u EU, Novaković Đurović odgovara da je dio razloga to što države regiona nisu bile dovoljno efikasne u sprovođenju reformi i isporučivanju konkretnih i vidljivih rezultata, posebno u oblasti vladavine prava koja je krucijalna za napredovanje prema članstvu u EU.
“Sa druge strane, i sama EU se tokom protekle dvije decenije suočavala sa unutrašnjim i vanjskim izazovima koji su diktirali njene prioritete. S tim u vezi, u prethodnom periodu smo imali različite glasove i viđenja na temu politike proširenja, od onih koji su bili veoma naklonjeni i podržavali prijem novih država, do nekih drugih koji su se zalagali za unutrašnju konsolidaciju EU, prije novih proširenja. Dakle, i na tom polju smo imali svojevrsnu stagnaciju i odsustvo jasne i konkretne, i prije svega jedinstvene vizije svih država članica u odnosu na Zapadni Balkan”, ocijenila je Novaković Đurović, koja je i ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Prema njenim riječima, da bi Crna Gora mogla biti prva naredna članica EU, potvrđuje i jasna politička, kao i tehnička i finansijska podrška EU i država članica u sprovođenju reformi i usvajanju evropskih standarda.
“I sama inicijativa – Nova strategija EU za Zapadni Balkan govori u prilog tome. Dakle, obaveze su jasne, i ja očekujem da ćemo u narednom periodu nastaviti da demonstriramo volju, odlučnost i posvećenost da zacrtane ciljeve pretočimo u konkretna djela”, poručila je.
