Marsovi roveri kojima je zadatak da traže tragove biologije mogli bi da se kotrljaju preko mikroskopskih oblika života a da ništa ne pomirišu, jednostavno zato što njihovi instrumenti nisu dorasli zadatku.
Kategorija: Nauka
Šta bi se dogodilo kada bi Sunčev sistem dobio super-Zemlju?
U ovoj eri otkrića egzoplaneta, astronomi su pronašli preko 5.000 potvrđenih egzoplaneta, sa hiljadama drugih koje čekaju potvrdu i još mnogo milijardi koje čekaju da budu otkrivene. Ove egzoplanete postoje u zbunjujućem spektru veličina, sastava, orbitalnih perioda i skoro svih drugih karakteristika koje se mogu izmeriti.
Bebe nadmašuju AI u ‘zdravorazumskoj psihologiji’
Novorođenčad nadmašuje veštačku inteligenciju u otkrivanju onoga što motiviše postupke drugih ljudi, otkriva nova studija tima istraživača psihologije i nauke o podacima. Njegovi rezultati, koji naglašavaju fundamentalne razlike između kognicije i računarstva, ukazuju na nedostatke u današnjim tehnologijama i gde su potrebna poboljšanja da bi veštačka inteligencija potpunije replicirala ljudsko ponašanje.
Svi Jupiterovi najveći meseci imaju aurore koje sijaju duboko crveno i 15 puta svetlije od naših
Jupiter je dobro poznat po svojim spektakularnim aurorama, dobrim delom zahvaljujući orbiteru Juno i nedavnim slikama koje je napravio svemirski teleskop Džejms Veb (JVST). Poput Zemlje, ovi zaslepljujući prikazi su rezultat interakcije naelektrisanih sunčevih čestica sa Jupiterovim magnetnim poljem i atmosferom.
Desetine promenljivih zvijezda otkrivene u otvorenom jatu NGC 6611
Koristeći tri zemaljska teleskopa u Čileu, astronomi su izvršili potragu za promenljivim zvezdama u otvorenom jatu NGC 6611. Kao rezultat, otkrili su 95 varijabli i većina njih su najverovatnije članovi klastera. Otkriće je objavljeno 1. februara u Monthli Notices of the Roial Astronomical Societi.
Naučnici su osmislili novu vrstu brašna koja vas duže drži sitim
Naučnici su koristili specijalno dizajnirano brašno za pravljenje hleba koji vas duže drži sitim i snižava nivo glukoze u krvi, potencijalno nudeći zdraviju alternativu koja smanjuje rizik od gojaznosti i dijabetesa.
Planetarni naučnik iznosi argumente za slanje namenske sonde na Uran
Ketlin Mandt, planetarni naučnik iz Laboratorije za primenjenu fiziku Univerziteta Džons Hopkins, objavila je članak Perspectives u časopisu Sajens u kojem tvrdi da NASA treba da pošalje namensku sondu na planetu Uran. Ona napominje da se 2032. otvara prozor za lansiranje takve sonde.
NASA-in planetarni radar snima detaljan prikaz duguljastog asteroida
Dana 3. februara, asteroid više od tri puta duži od njegove širine bezbedno je proleteo pored Zemlje na udaljenosti od oko 1,1 milion milja (1,8 miliona kilometara, ili nešto manje od pet puta veće udaljenosti između Meseca i Zemlje). Iako nije postojao rizik da asteroid – nazvan 2011 AG5 – utiče na našu planetu, naučnici u NASA-inoj Laboratoriji za mlazni pogon u južnoj Kaliforniji pomno su pratili objekat, praveći neprocenjiva zapažanja koja pomažu u određivanju njegove veličine, rotacije, detalja o površini i, što je najvažnije, oblik.
NASA-ina studija se fokusira na efekte udara na stene Marsa
Studija NASA-e opisuje kako su stene mogle biti „šokirane“ i promenjene udarima meteorita, nekada čestim na drevnom Marsu. Ovo će poboljšati našu analizu uzoraka stena prikupljenih sa Crvene planete.
Najstariji fosilni zapis larve neuroptera pronađen u Unutrašnjoj Mongoliji
Tim paleontologa u Šenžen kampusu Univerziteta Sun Jat-sen, radeći sa kolegom iz Državne ključne laboratorije za biologiju ćelijskog stresa, oboje u Kini, identifikovao je najstariji poznati fosilni zapis larvi neuroptera.