Izrada strateških dokumenata u oblastima kulture i medija, te snažniji razvoj kulture u Crnoj Gori za šta je Ministarstvo kulture i medija obezbijedilo šest miliona eura više nego prethodne godine obilježili su godinu dana tog resora, saopštila je ministarka kulture i medija, Maša Vlaović, navodeći da će benefite tih rezultata građani i privreda osjećati u narednom periodu.
Ona je danas, na predstavljaju ključnih rezultata Ministarstva kulture i medija, koji su obilježili prethodnu godinu, podsjetila da je taj resor u dva mjerenja političkog javnog mnjenja bilo u prvih pet ministarstva po ocjeni javnosti, navodeći da su proaktivnim i odgovornim politikama u decembru prošle godine bili, po ocjeni građana, najbolje rangirano ministarstvo.
„Prilikom preuzimanja dužnosti crnogorskim građanima i građankama obećala sam da će se Ministarstvo kulture i medija zalagati za dosljednu primjenu, ali i izmjene nekih segmenata zakonodavnog okvira, koji uređuje oblast medija u cilju stvaranja što kvalitetnijih osnova za razvoj tog sektora, a proaktivnim rješenjima i strateškim pristupom kontinuirano ćemo raditi na snažnijem razvoju kulture u našoj državi. Ovo je postala i naša vizija, obećano je i ispunjeno“, istakla je Vlaović.
Prema njenim riječima, čuvati kulturu, a istovremeno je razvijati, kao i medije tako da mogu odgovoriti izazovima današnjice, bez ulaganja i građenja nove infrastrukture nije moguće.
„Sa druge strane kreirati politike i normative koje će pratiti ubrzani trend razvoja, ujedno opterećeni rokom trajanja manjinske vlade, kakva je naša, izuzetno je zahtjevan i kompleksan zadatak“, navela je Vlaović.
Ukazala je da se stepen razvijenosti jedne zemlje mjeri kroz razvijenost njene kulture, navodeći da se zato uvijek mora ulagati u kulturu.
„Za 2023. obezbijedili smo šest miliona eura više nego prethodne godine, što već sada značajno doprinosi poboljšanju mnogih segmenata kulture u Crnoj Gori. Ovo znači i više novca za konkurse, ali i za naše institucije kulture“, rekla je Vlaović.
Ukazala je da je budžet povećan svim institucijama.
„Ovdje smo danas u Muzičkom centru čiji budžet u 2023 godini je za 55,6 odsto veći nego lani. Uvećanjem budžeta obezbijedili smo oko 65 odsto više sredstava za Filmski centar Crne Gore, a 28 odsto više sredstava za Narodni muzej crne Gore“, navela je Vlaović.
Istakla je da su u centru svih politika resora na čijem je čelu ljudi i njihove potrebe.
„Sve promjene u kulturi mogu da iznesu samo motivisani zaposleni i zaposlene, zato sam iz fioke izvukla tekst Granskog kolektivnog ugovora i pokrenula proces pregovora sa Sindikatom kulture, koji je u konačnom rezultirao povećanjem zarada svim zaposlenim u kultuti u ukuponom prosjecnom iznosu od 25 odsto. Ovaj dokument je nakon sedam godina obezbijedio neophodne uslove koji će doprinijeti poboljšanju položaja i statusa zaposlenih u oblasti kulture“, kazala je Vlaović.
Govoreći o Nacionalnom programu razvoja kulture, Vlaović je rekla da je taj dokument postao nezaobilazna smjernica svim budućim liderima u oblasti kulture, sa jasno prezentovanim rješenjima koja će probuditi razvoj kulture u punom kapacitetu.
„To je krovni strateški dokument koji predstavlja dugoročnu projekciju cjelovite reforme u crnogorskoj kulturi. Sprovedeno je sveobuhvatno istraživanje koje je podrazumijevalo kombinovanje kvalitativnih i kvantitativnih metoda i tehnika, i uključilo aktere kulturne scene iz javnog, privatnog i civilnog sektora, kao i publiku. Pored toga, sproveden je širok, inkluzivan i transparentan proces, u okviru kojega su pozvani svi kulturni akteri i drugi zainteresovani subjekti da daju svoj doprinos u pripremi dokumenta“, rekla je Vlaović.
Kako je precizirala, procesu izrade tog dokumenta učestvovalo je 40 javnih ustanova, 25 opština, 23 organizacije, 71 udruženje, 27 članova radne grupe, preko 100 učesnika u fokus grupama, sprovedeno je 807 anketa, a sa javne rasprave stiglo je 25 komentara i sugestija.
„Na osnovu mapiranih problema izradjen je treći po redu Nacionalni program razvoja crnogorske kulture,koji smo koncipirali tako da sadrži dva strateška cilja. U prvom strateškom cilju ponudili smo rješenja koja se ogledaju u unaprijeđenju institucionalnog i pravno-regulatornog okvira kulture u Crnoj Gori, što podrazumijeva unaprijeđenje pravne regulative u kulturi, jačanje institucionalnih kapaciteta u kulturi, unaprijeđenje sistema i ulaganja u zaštitu kulturne baštine i unaprijeđenje sistema i ulaganja u savremenu produkciju, dok drugi strateški cilj obuhvata kreiranje ambijenta za razvoj kulturnih i kreativnih inicijativa, publike i saradnje“, navela je Vlaović.
Najavila je da se usvajanje Nacionalnog programa razvoja kulture očekuje na nekoj od narednih sjednica Vlade.
Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, kazao je da postoji mišljenje da se investicije koje su u kulturi najsporije vraćaju, ali da su to najsigurnije investicije.
„Saglasan sam sa tim. Sve ono što je podrška kulturi je podrška budućnosti Crne Gore. Ozbiljne države, koje razmišljaju o razvoju kulture, mislim da su uspjele. Tako da pružamo podršku svim projektima koji su inovativni“, istakao je Abazović.
Ocijenio je da mnogi umjetnici, poput Petra Lubarde, zaslužuju da se posebno tretiraju u Crnoj Gori i da bi jedna od institutucija trebalo da nosi naziv po tom umjetniku.
„Na taj način čuvamo najljepše ustanove i šaljemo poruku da ljudi koji su dali nemjerljiv doprinos kulturi u Crnoj Gori žive sa nama svakodnevno, a živjeće i sa budućim generacijama“, rekao je Abazović.
Govoreći o medijima, Abazović je kazao da su rezultati resornog ministarstva, koji su predstavljeni u toj oblasti, podstrek „da radimo više i brže u narednom periodu kako bi problemi koji su i dalje aktuelni u toj sferi bili prevaziđeni“.
„Trebaju nam nova zakonska rješenja, kojih nema bez parlamenta. Nadam se da će nova vlast pokazati spremnost za njihovim rješavanjem i da ćemo doći u situaciju da imamo produktivne i primjenjive zakone“, naveo je Abazović.
Poručio je da nema slobodnog društva bez slobodnih medija, ali da nema ni modernog društva utemeljenog na političkoj i uopštenoj kulturi, bez odgovornih medija.
Generalni direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović je, govoreći o potignutim rezultatima u oblasti medija, podsjetio je da je preko Fonda za pluraizam i medijsku raznovrsnost tokom 2022. za medijske sadržaje od javnog interesa opredijeljeno 947,695.32 eura, navodeći da je za 2023. predviđeno ukupno 1,257,277.32 eura.
„Ministarstvo kulture i medija je u toku 2022. godine za podršku medijima ukupno uplatilo 1,640,000 eura, a mimo Fonda riječ je, između ostalog, o preuzimanju obaveza elektronskih medija prema Radiodifuznom centru“, rekao je Rudović.
Poručio je da je Ministarstvo kulture i medija u potpunosti posvećeno podršci održivosti i opstanku medija, odnosno nespornom javnom interesu da svaki građanin ima pravovremenu, istinitu i cjelovitu informaciju.
„Ministarstvo kulture i medija pripremilo je i poslalo u proceduru razmatranja i usvajanja Medijsku strategiju Crne Gore 2023 – 2027, sa pratećim Akcionim planom 2023-2024, koji sadrži ukupno 105 mjera kojima se snažno podstiče princip slobode izražavanja i osigurava ambijent za profesionalno i slobodno novinarstvo kao temelj svakog društva koje baštini vrijednosti evropskih demokratija“, kazala je Rudović.
U Ministarstvu su, kako je dodao, pripremili i tri nova medijska zakona – o medijima, javnom medijskom servisu Radio i Televizija Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama.
Govoreći o najvažnijim mjerama u medijskoj strategiji, Rudović je naglasio da ovaj strateški dokument, prvi te vrste u Crnoj Gori i regionu, ima četiri strateška i 15 operativnih ciljeva.
„Strateški ciljevi se odnose na: poboljšan kvalitet informisanja građana/ki i unaprijeđenjemedijske pismenosti, osnaživanje uredničke i finansijske nezavisnosti, etike i prifesionalizma javnih emitera, unapređenje ambijenta za fer tržišno poslovanje medija, poboljšanje okvira za rad i položaj zaposlenih u medijima“, naveo je Rudović.
Ministarka kulture Sjeverne Makedonije Bisera Kostadinovska Stojčevski kazala je u video obraćanju da te dvije države intenzivno sarađuju u oblasti kulture, što rezultuira sa brojnim zajedničkim projektima i inicijativama.
Podsjetila je da je sa ministarkom Vlaović potpisala Program saradnje u oblasti kulture između Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Ministarstva kulture Republike Sjeverne Makedonije za period 2023-2026. kojim su predviđene intenzivnije aktivnosti u cilju većeg učešća na svjetskoj kulturnoj sceni.
„Ovo nije samo birokratski dokument. Programom poboljšavamo uslove za bogatiju saradnju između dvije države u oblasti kulture“, navela je Kostadinovska Stojčevski.
Princ Nikola Petrović Njegoš u video obraćanju podsjetio je da je prije sedmicu potpisan Memorandum o saradnji između Ministarstva kulture i medija i Fondacije Petrović Njegoš, kojim je predviđeno zajedničko djelovanje u oblastima kulturno-umjetničkog stvaralaštva i prezentovanje crnogorske kulture i istorije kroz različite oblike saradnje, u cilju njene dodatne valorozacije i afirmacije.
„Memorandumom je predviđeno da ćemo zajedničkim aktivnostima, unaprijediti kulturnu ponudu Prijestonice, te oživjeti Cetinjsko bijenale koje je predstavljalo jednu od najznačajnijih kulturnih događaja. Cetinje za mene predstavlja jedan od najinteresantnijih gradova za kulturne manifestacije“, naveo je Petrović Njegoš.
