Radi se o crnoj kutiji koja prikuplja i pohranjuje niz podataka, piše Fenix, prenosi N1 .
Na primjer: brzina vozila, broj obrtaja motora, ugao upravljanja, ponašanje pri kočenju, položaj vozila, nagib vozila, rad sigurnosnih sistema.
U slučaju nesreće, monitor je namijenjen prikupljanju anonimnih podataka o vožnji iz vozila, objašnjava Savezno ministarstvo saobraćaja Njemačke. Rezultati iz ovoga trebali bi pomoći u istraživanju nesreća i dovesti do boljih sigurnosnih pomoćnika u automobilima. Nakon nesreće, sami podaci zasad ostaju u automobilu i mogu se očitati posebnim uređajima.
Prema pisanju ADAC-a, suverenost nad ovim podacima leži na vozaču. No, postoji jedno ograničenje: “Da bi se utvrdilo kako je došlo do nezgode u vezi s građanskim ili kaznenim postupkom, sud ili državno tužilaštvo može angažovati vještaka za očitavanje podataka iz EDR-a.”
Međutim, sistem nije namijenjen da zamijeni klasično stručno mišljenje: Uostalom, nesreća često uključuje više od jednog učesnika u saobraćaju. I njihovi se podaci naravno ne skladište u EDR drugog automobila.
Usput: tehnologija nadzora možda je već instalirana u nekim vozilima. Prema uredbi, proizvođači su morali razmotriti tehnologiju za “snimanje podataka vezanih uz događaj” u potpuno novim modelima od sredine 2022. godine.
Prema EU, “snimanje podataka povezanih s događajima” znači sistem “koji služi isključivo za bilježenje i skladištenje kritičnih parametara i informacija povezanih s nesrećom neposredno prije, tokom i neposredno nakon udara”. To znači da se podaci mjere kontinuirano, ali se trajno skladište samo ako senzori automobila registruju odgovarajući “događaj” (tj. nezgodu). Vozači se stoga ne trebaju bojati da će njihove rute i navike biti špijunirane.
Gotovo dvije trećine učesnika ankete Innofacta (62 posto) željelo bi takvu tehnologiju koja proslijeđuje anonimne podatke iz automobila. No, tek trećina (36 posto) ispitanih je za dopuštanje takvih podataka za razjašnjavanje nesreće na sudu.
Sličan broj ispitanika (34 posto) u potpunosti odbija crnu kutiju u automobilu, dok se oko četvrtina spitanih (23 posto) tome protivi zbog zabrinutosti za zaštitu podataka. Institut za istraživanje tržišta Innofact anketirao je ukupno 1.014 vlasnika automobila za web stranicu Leasingmarkt.de.
