Porodice raseljene iz kalifornijske četvrti traže 2 milijarde dolara

Porodice raseljene iz kalifornijske četvrti traže 2 milijarde dolara

Kao dete, Lorens V. Mekfarland je živeo na malom komadu zemlje u rezervatu Indijanaca u Palm Springsu koji je opisao kao „svoj mali svet“, okružen delovima grada koji su bili turistički magneti i prikazani u filmovima.

Penzioner, koji sada živi u Misisipiju, nedavno se prisjetio da je vidio kuće raznolike, tesno povezane zajednice kako su razbijene i spaljene na području veličine kvadratnih milja poznatom kao Sekcija 14.

„Mislili smo da samo čiste neke od starih kuća“, rekao je on.

Ali na kraju je njegovoj porodici rečeno da napusti svoj dom, a MekFarland, njegova majka i njegov mlađi brat su skakali od kuće do kuće pre nego što su potpuno napustili to područje i preselili se u Kabazon, mali grad oko 15 milja (24 kilometra) zapadno od Palm Springsa .

Decenijama kasnije, gradsko veće Palm Springsa računa sa tim postupcima, glasajući 2021. da uputi zvanično izvinjenje bivšim stanovnicima zbog uloge grada u njihovom raseljavanju iz susedstva koje su mnoge crne i meksičke američke porodice nazivale svojim domom. Ali bivši meštani kažu da to nije dovoljno.

Ti bivši stanovnici sada kažu da im grad duguje više od 2,3 milijarde dolara za štetu uzrokovanu njihovim raseljavanjem. To bi bilo skoro 1,2 miliona dolara po porodici. Iznos u dolarima obelodanjen je u nedelju na sastanku kome su prisustvovali stručnjaci poput Šeril Grils, članice radne grupe za reparacije koja proučava predloge obeštećenja za Afroamerikance.

Napori u Palm Springsu deo su sve većeg pritiska crnačkih porodica da traže kompenzaciju i druge oblike restitucije od lokalnih i državnih vlasti za štetu koju su pretrpeli zbog generacijskih diskriminatornih politika koje su se nastavile dugo nakon što je ropstvo okončano.

Radna grupa za reparacije u Kaliforniji procenjuje kako država može da se iskupi za politiku kao što je eminentni domen koji je dozvolio vladama da zaplene imovinu od crnih vlasnika kuća i crvenu liniju koja je ograničavala u kom kvartovima crne porodice mogu da žive. Prošle godine, zvaničnici okruga Los Anđeles glasali su za završetak povratka zemljišta na Menhetn Biču jednoj crnačkoj porodici koja je poticala od vlasnika imovine koji su ga oduzeli od strane grada preko eminentnog domena 1920-ih. Porodica je odlučila da proda imovinu nazad okrugu za 20 miliona dolara.

Zvaničnici Palm Springsa očekuju da će sarađivati sa „konsultantom za reparacije“ kako bi odlučili da li i kako da obeštete porodice raseljenim iz tog područja, rekla je Ejmi Blejzdel, portparol grada, u mejlu. Vijeće bi o tome moglo glasati kasnije ovog mjeseca. Grad, koji se nalazi oko 110 milja (177 kilometara) istočno od Los Anđelesa, danas je dom za oko 45.000 ljudi i uglavnom je poznat kao pustinjska odmarališta, dom golf terena i luksuznih odmarališta.

Porodice takođe istražuju pravne puteve za reparacije. Areva Martin, advokat iz Los Anđelesa koji ih zastupa, podnela je tužbu gradu u novembru, navodeći da su zvaničnici angažovali izvođače radova da ruše kuće buldožerima i poslali vatrogasce da ih spale. Gradski zvaničnici su u odgovoru rekli da će raditi sa bivšim stanovnicima i njihovim potomcima kako bi pokušali da iznađu rešenje, rekao je Martin.

„Nema dokaza o ogromnom doprinosu koji su dali gradu“, rekla je ona.

Julianne Malveauk, ekonomista i dekan Koledža za etničke studije na Državnom univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu, rekla je da cifra od 2,3 milijarde dolara predstavlja raseljavanje 2.000 porodica i traumu koja im je naneta.

Liza Midlton, članica gradskog veća i bivša gradonačelnica Palm Springsa, rekla je da je važno priznati ulogu grada u raseljavanju stanovnika Sekcije 14.

„Naša istorija uključuje neke divne trenutke na koje imamo pravo da budemo ponosni“, rekla je ona na sastanku. „Ali to uključuje i neke trenutke zbog kojih imamo sve razloge da se kajemo, da učimo iz tih grešaka i da se pobrinemo da te greške ne prenesemo na drugu generaciju.

Ali priča o raseljavanju u sekciji 14 je komplikovanija nego što neki ljudi mogu da shvate, rekla je Renee Braun, pomoćnik kustosa i arhivista za Istorijsko društvo Palm Springsa.

Sekcija 14 je deo rezervata Agua Caliente Band indijanaca Kahuila. Pleme je htelo da otvori Sekciju 14 za zakup programerima, a grad mu je pomogao da očisti zemljište tokom više od decenije, rekao je Braun.

„Grad nikada ne bi mogao otići na tu zemlju i učiniti bilo šta“, rekla je, bez „plemenske dozvole“.

Pleme nije odgovorilo na zahteve za komentar.

U tužbi za delikt se tvrdi da je tragedija bila slična nasilju koje je desetkovalo živu zajednicu poznatu kao Crni Volstrit pre više od jednog veka u Tulsi u Oklahomi, ostavivši čak 300 ljudi mrtvih. Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva u vezi sa raseljavanjem porodica iz Odeljka 14.

Troje preživelih masakra u Tulsi traže odštetu kroz tužbu protiv grada. Američki zakonodavci uveli su zakon 2021. kako bi pokušali da olakšaju preživjelima i potomcima da traže reparacije, ali zakon nikada nije bio saslušan.

Stanovnica Palmdalea, Perl Devers, živela je u Odeljenju 14 sa svojom porodicom do svoje 12. godine. Ona je pomogla da predvodi napore poslednjih godina da se stvori grupa koja će razmišljati o vremenu koje su tamo živeli i odrediti sledeće korake.

Njen otac, stolar, pomogao je u izgradnji njihovog doma i mnogih drugih u Odeljenju 14, rekla je. Ona se priseća koliko su bliski stanovnici u komšiluku, rekavši da su njene komšije delovale kao „drugi skup roditelja“ za nju i njenog brata.

Sećala se da je mirisala i videla zapaljene domove sve dok jednog dana njena majka nije rekla da njihova porodica mora da spakuje torbe i ode.

„Samo smo se osećali kao da bežimo od izgaranja“, rekla je ona.

Alvin Tejlor, Deversov brat, rekao je da je od suštinske važnosti da gradski zvaničnici saslušaju raseljene stanovnike i potomke pre nego što odluče o tome kako da se na najbolji način poprave.

„Izvinjenje nije dovoljno“, rekao je Tejlor.