Crnogorsko državljanstvo po pojednostavljenim kriterijumima dobilo je 675 osoba u poslednjih godinu. Istovremeno podnijeto je nešto više od 2.300 zahtjeva, kazao je za Radio Slobodna Evropa Radovan Popović, načelnik Direktorata za državljanstvo u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Državljanstva su dobijena u skladu sa Odlukom koju je usvojila Vlada Zdravka Krivokapića 4. februara 2021, na elektronskoj sjednici svega nekoliko sati prije izglasavanja nepovjerenja.
Odlukom su ublaženi kriterijumi za sticanje državljanstva, pa je umjesto dosadašnjih praktično 15 godina boravka dovoljno deset.
Naime, raniji uslov bio je 10 godina stalnog boravka do kojeg se dolazilo preko pet privremenog. Sadašnje rješenje podrazumijeva pet godina privremenog i isto toliko stalnog boravka.
Ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata Bojan Bugarin upozorava da bi dugotrajna primjena ove Odluke, omogućila hiljadama osoba da stekne crnogorsko državljanstvo po ubrzanoj proceduri.
Crnu Goru u junu čekaju parlamentarni izbori, a Popis stanovništva u novembru.
Zbog činjenice da Crna Gora ima mali broj stanovnika, oko 620.000, sticanje državljanstva do sada je bilo veoma restriktivno. Uz to Zakon zabranjuje posjedovanje dvojnog državljanstva osim u izuzetnim slučajevima.
Aktuelne propise o načinu sticanja državljanstva, koja su podrazumijevala 15 godina boravka donijela je vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića koja je smijenjena na izborima avgusta 2020. godine, nakon tri decenije vladanja.
Novu vlast su formirali prosrpski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA. Vlada koju su te partije izabrale na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, promijenila je te propise, skrativši rok boravka na 10 godina.
U vrijeme donošenja te Odluke, sadašnji premijer Dritan Abazović je bio potpredsjednik Vlade. Kako je tada sa Krivokapićem bio u sukobu, najavio je da će Odluka biti poništena „jer je nezakonita“. Iako je naslijedio Krivokapića na funkciji premijera odluka nije poništena.
Podgorički advokat Miloš Vukčević je odmah, po donošenju Odluke o pojednostavljenim kriterijumima za prijem stranaca u crnogorsko državljanstvo podnio inicijativu za ocjenu njene ustavnosti. Ustavni sud još o tome nije odlučivao.
Vukčević za RSE kaže da je Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo vremena da predloži a Vlada da usvoji izmijenjenu Odluku, ali da to nije učinjeno.
„Inicijativa prema Ustavnom sudu nije sprječavala Vladu da promijeni tu Odluku, kako su i obećali“, kaže Vukčević.
Prema njegovim riječima Odluka je neustavna i u suprotnosti sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu i Zakonom o strancima.
Krivokapićeva Vlada je prvi put 2021. pokušala da donese Odluku o lakšem sticanju crnogorskog državljanstva.
Međutim, odustalo se nakon žestoke reakcije javnosti, međunarodnih faktora, organizacija i političkih partija, zbog ocjena da bi ona uticala na etnički sastav Crne Gore i izmijenila strukturu biračkog tijela.
Da bi sadašnje, olakšano sticanje crnogorskog državljanstva potencijalno promijenilo strukturu biračkog tijela, smatra i advokat Miloš Vukčević. On kaže da tretiranje privremenog boravka stranca kao stalnog, predstavlja lak put ka sticanju državljanstva iz kojeg proizlazi i biračko pravo:
„Time će jedan značajan broj stranaca dobiti državljanstvo, čime se potencijalno može izmijeniti demografska struktura birača. Jer poslije dvije godine nakon dobijenog državljanstva stiču i pravo glasa“, zaključuje Vukčević.
S druge strane, Damir Suljević iz nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, ne smatra da je pojednostavljeno sticanje državljanstva u funkciji promjena biračkog spiska.
„Odluku ne prepoznajem kao nešto što je usmjereno na manipulaciju popisom stanovništva ili biračkim spiskom. I sa jednim i sa drugim se već uveliko manipuliše na druge načine a državljanstvo nije jedini uslov za upis u birački spisak“, kaže Suljević za RSE.
U Crnoj Gori pravo glasa ima oko 540.000 građana. Na tako malom broju birača, svaka promjena može da ima uticaj na epilog izbora.
Na primjer, na parlamentarnim izborima, održanim avgusta 2020, rezultat je „lomilo“ oko 2 do 3.000 glasova, koji su prevagnuli u korist sadašnje parlamentarne većine. To je presudilo da ona osvoji tanku većinu – 41 mandat, za jedan više, od protivničke strane.
Isti slučaj bio je i 2016. godine, kada je par hiljada glasova više koje je osvojio DPS, toj partiji sa koalicionim partnerima obezbijedilo četvorogodišnju vlast.
Ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata Bojan Bugarin ukazuje da je od sticanja nezavisnosti 2006. godine do 2020. oko 31.000 lica steklo državljanstvo Crne Gore.
„Od 2021. do danas je između 2000 i 3000 stranaca podnijelo zahtjev za državljanstvo. Pretpostavljam da će ga većina i dobiti“, kaže Bugarin.
On navodi da u Crnoj Gori ima 30.000 stranaca sa stalnim boravkom, koji su takođe blizu sticanja državljanstva.
„Ako imamo u vidu da ima još 50.000 stranaca sa privremenim boravkom, onda možemo izračunati koliko će potencijalno biti novih državljana u narednih deset godina, ukoliko bi opstala Odluka o bržem i lakšem putu sticanja crnogorskog državljanstva.“
Osim zahtjeva za državljanstvo, u Crnoj Gori se bilježi značajan priliv osoba koji u Crnoj Gori traže boravak do tri mjeseca.
Samo u prva tri mjeseca ove godine boravak do 90 dana prijavilo je preko 64.000 državljana Rusije, što je više od 10 odsto ukupne populacije.
Crna Gora ima oko 620.000 stanovnika.
