Bivši ministar vanjskih poslova i posebni savjetnik premijera Hrvatske, Mate Granić, u razgovoru s HRT-ovim voditeljem Petrom Vlahovom analizirao je susret čelnika Kine, SAD-a i Rusije, europski put Crne Gore te odnose Hrvatske i Srbije nakon Vučićevog poraza.
Iako su se pojavila poređenja susreta Kine, SAD-a i Rusije sa istorijskom konferencijom na Jalti, Granić smatra da takve ocjene nijesu opravdane.
„Nije dobro što tamo nije bilo Evrope, ali taj sastanak u Kini, u Šenženu, upoređivali su sa Jaltom. To je daleko od Jalte. Na Jalti su odlučivali pobjednici, bez obzira na njihove ideološke razlike, koji su pobijedili nacističku Njemačku, fašističku Italiju i Japan“, kazao je.
Evropska unija mora imati čvršći stav
Prema njegovoj ocjeni, susret nije donio konkretne odluke, a ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bio je važan prvenstveno zbog međunarodnog položaja Rusije.
Granić je upozorio da su se Putinovi zahtjevi tokom rata u Ukrajini proširili daleko izvan prvobitno istaknutih ciljeva.
Podsjetio je da je na početku agresiju na Ukrajinu opravdavao zaštitom ruske manjine u Donbasu i denacifikacijom.
„Pa više nije dovoljan ni Donbas, niti da Ukrajina ne uđe u NATO. On sada govori o 1997. godini, da se povuku, dakle, da članice NATO-a ne budu države koje to nijesu bile prije 1997. godine“, kazao je.
Granić smatra da Evropska unija mora zauzeti čvršći stav prema Rusiji. Osvrnuo se i na razlike među državama članicama kada je riječ o finansijskoj i vojnoj pomoći Ukrajini, te podržao pristup njemačkog kancelara Fridriha Merca.
„Evropska unija mora biti jasnija i jedinstvenija nego ikada, mora više ulagati u svoju bezbjednost i odbrambene kapacitete, jer Rusija najaktivnije radi na rušenju sadašnje Evropske unije“, rekao je.
O Crnoj Gori u EU
Istakao je da je Hrvatska od početka snažno podržavala ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet, uporedivši tu podršku sa iskustvima Hrvatske tokom sticanja nezavisnosti.
Pritom je naglasio važnost odnosa sa SAD-om, podsjetivši na njihovu ključnu ulogu u zaustavljanju rata i uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih godina.
Na pitanje da li Hrvatska treba snažnije da se povezuje sa takozvanom Koalicijom voljnih, koja okuplja države spremne na intenzivniju podršku Ukrajini, Granić je odgovorio potvrdno, ali je naglasio da to ne podrazumijeva slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu.
Komentarisao je i proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Kazao je da Hrvatska snažno podržava ulazak Crne Gore u EU, ali je podsjetio da je premijer Andrej Plenković u više navrata istakao osam pitanja koja Crna Gora mora riješiti prije nego što Hrvatska da saglasnost za njeno članstvo.
Ruski i srpski interesi
„Jedna od najvažnijih tačaka je pitanje granice. Nema nikakvih pregovora o kopnenoj granici. Ona je određena odlukom Badinterove komisije od 7. decembra 1991. godine, tačka 3, prema kojoj su republičke granice ujedno i državne granice onih republika koje žele da postanu samostalne države, ukoliko ispune uslove“, tvrdi Granić.
Za razliku od kopnene granice, pitanje razgraničenja na moru ostaje otvoreno.
Granić smatra da se ono može riješiti bilateralnim pregovorima, ali i međunarodnim pravnim postupkom, uključujući Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu ili ad hoc arbitražu.
Granić je pritom upozorio na prisustvo ruskih i srpskih interesa u Crnoj Gori.
PROMJENE U SRBIJI
Komentarisao je i proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Kazao je da Hrvatska snažno podržava ulazak Crne Gore u EU, ali je podsjetio da je premijer Andrej Plenković u više navrata istakao osam pitanja koja Crna Gora mora riješiti prije nego što Hrvatska da saglasnost za njeno članstvo.
