Djelimično uništenje ruskog strateški važnog mosta prema Krimu, koje je izvela Ukrajina, dodatno je osnažilo višemjesečnu kampanju Kijeva čiji je cilj prekid ruskih linija snabdijevanja ratišta na jugu i istoku Ukrajine, kao i okupiranog poluostrva u Crnom moru, piše danas novinska agencija Rojters.
Iako sami po sebi ne predstavljaju prekretnicu u ratu, ovonedjeljni napadi dodatno opterećuju već oslabljenu rusku logističku mrežu, i to na načine čije bi posljedice Moskva mogla teško da ublaži, ocijenila su dvojica analitičara i dvojica ukrajinskih komandanata.
Napad na jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata Rusije imao je snažan simbolički efekat, posebno uoči dosad nezabilježenog trilateralnog sastanka predsjednika Rusije Vladimira Putina sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom u četvrtak, piše Rojters u tekstu „Ukrajina napadima na Krimski most dodatno otežava rusku logistiku“.
Time je Kijev pokazao sposobnost da napada ruske logističke pravce preko Azovskog mora i na okupiranom jugoistoku Ukrajine, rekao je Džon Helin, gostujući saradnik istraživačkog centra Atlantski savjet, u trenutku kada je napredovanje ruskih snaga na frontu gotovo potpuno usporeno.
„Važnija priča ovdje nije nužno samo uništenje Krimskog mosta, već sve veći pritisak koji Ukrajina vrši na ruski logistički sistem u cjelini“, rekao je on.
Putin je u četvrtak izjavio da se most koristi isključivo u civilne svrhe i obećao žestok odgovor. U ruskom napadu balističkim raketama na ukrajinsku prijestonicu tokom noći oštećena su tri mosta preko rijeke Dnjepar, saopštili su u danas gradski zvaničnici.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su najmanje tri osobe poginule.
Ovonedjeljni napadi, u kojima je uništen drumski dio mosta, uslijedili su nakon ljeta tokom kojeg su ukrajinske snage intenzivirale udare s ciljem izolacije Krima i pojačavanja pritiska na Rusiju da okonča rat koji traje gotovo pet godina.
Ukrajinske snage sistematski su gađale velike tankere koji prevoze gorivo na poluostrvo, što je izazvalo velike nestašice, a napadale su i energetsku infrastrukturu širom Krima.
Nekoliko mjeseci ranije Ukrajina je počela da gađa ruske linije snabdijevanja duž ključnog magistralnog puta M-14, koji prolazi kroz okupirani jug zemlje i predstavlja jednu od glavnih saobraćajnica za snabdijevanje ruskih snaga na velikom dijelu fronta.
Pošto je Krimski most djelimično onesposobljen, Rusija sada ima malo drugih mogućnosti osim da veći dio saobraćaja preusmjeri na taj put, koji je već izložen intenzivnim napadima, rekao je Franc-Štefan Gadi, stručnjak Centra za novu američku bezbjednost sa sjedištem u Beču.
„Više saobraćaja znači više meta“, rekao je on, dodajući da je „iznenadni kolaps logistike“ ipak malo vjerovatan, jer je Rusija razvila taktike izbjegavanja napada, poput raspoređivanja transporta na više pravaca i vožnje noću.
Komandant ukrajinske jedinice dronova koja djeluje iznad tog magistralnog puta rekao je da očekuje da Rusija tamo ojača protivvazdušnu odbranu, ali je uvjeren da će ukrajinske snage moći da nastave da joj nanose štetu.
Brz razvoj ukrajinskih dronova srednjeg dometa, koji uglavnom djeluju na udaljenostima između 30 i 180 kilometara, od ključnog je značaja za napade na rusku logistiku.
„Jedino što im (Rusima) sada ide naruku jeste vrijeme“, rekao je komandant, ukazujući na nedavne kiše i gustu oblačnost. Zatražio je da ostane anoniman iz bezbjednosnih razloga.
Među ostalim prioritetnim metama Kijeva nalaze se ruski lanseri balističkih raketa, koji se koriste za napade na ukrajinski energetski sistem, kao i avioni koji mogu da nose rakete i klizne bombe, kojima su razoreni gradovi u blizini linije fronta.
Rusija je izgradila 19 kilometara dug drumsko-željeznički most kako bi povezala svoju teritoriju sa Krimom, koji je anektirala od Ukrajine 2014. godine. Ukrajina je i ranije oštećivala most – eksplozijom kamiona-bombe 2022, pomorskim dronovima 2023. i podvodnim eksplozivom 2025. godine.
Novi razorni napad na željeznički dio mosta mogao bi da primora Rusiju da sav teretni željeznički saobraćaj preusmjeri kroz isti kopneni koridor kojim prolazi magistralni put M-14, rekao je oficir ukrajinske grupe snaga „Azov“, koja gađa dio tog koridora.
Ukrajinski napad u četvrtak, treći na most ove nedjelje, doveo je do obustave željezničkog saobraćaja. Ruski zvaničnici nijesu saopštili druge detalje.
Posljednjih mjeseci „Azov“ je proširio napade dronovima srednjeg dometa sa drumskih logističkih pravaca i na željezničku infrastrukturu. Povećanje ruskog teretnog saobraćaja kroz sektor u kojem ta jedinica djeluje predstavljalo bi „ogromnu prednost“, rekao je oficir iz centra za borbenu upotrebu dronova te grupacije, tražeći od Rojtersa da ne otkriva njegov identitet.
Dodao je da je „Azov“ posljednjih mjeseci u svom sektoru pogodio 100 lokomotiva i uništio 600 tona goriva. Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi te podatke.
Helin, stručnjak Atlantskog savjeta, rekao je da je Rusija već odavno preusmjerila veliki dio vojnog tereta, uključujući gorivo i municiju, sa drumskog i željezničkog dijela mosta na kopneni koridor.
Međutim, dodao je da bi ukrajinski napadi na nekoliko manjih mostova preko rijeke Mius u Rusiji mogli da stvore nova uska grla u transportu i potencijalno pokrenu „igru mačke i miša“, primoravajući Rusiju da iznova popravlja oštećene prelaze.
Gubitak pristupa Krimskom mostu na kraju bi više pogodio vojnu i civilnu logistiku Rusije na Krimu nego operacije njenih snaga na ratištima širom južne Ukrajine, ocijenio je Gadi iz Centra za novu američku bezbjednost.
„Pravo pitanje je može li Ukrajina da zadrži most van funkcije, a da istovremeno nastavi da vrši pritisak na kopneni koridor. Upravo bi istovremeno ostvarivanje ta dva cilja zaista dovelo Rusiju u težak položaj“, rekao je on.
