Tramp, Si i Putin za istim stolom: Istorijski sastanak bez velikih dogovora

Tramp, Si i Putin za istim stolom: Istorijski sastanak bez velikih dogovora

Lideri tri nuklearne sile razgovarali su o naoružanju, ratu u Ukrajini i međunarodnoj bezbjednosti, ali nijesu postigli konkretan sporazum. Zajednički su kritikovali Međunarodni krivični sud, dok je Putin najavio odmazdu zbog napada na Krimski most.

Predsjednici SAD, Kine i Rusije sastali su se danas na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u kineskom gradu Šenženu, na prvom zajedničkom sastanku lidera tri zemlje u ovom formatu.

Razgovori Donalda Trampa, Si Đinpinga i Vladimira Putina trajali su više od sat vremena, a u fokusu su bili nuklearno naoružanje, rat u Ukrajini i šira pitanja međunarodne bezbjednosti.

Trojica lidera predvode tri najveće nuklearne sile svijeta, čije odluke imaju dalekosežne posljedice po globalnu bezbjednost. Ipak, sastanak u Kini završen je bez najave značajnijeg pomaka ili konkretnog sporazuma o ključnim pitanjima, podsjeća Gardijan.

Tramp je otvorio razgovore poručivši Siju i Putinu da „zaista pišemo istoriju“.

Opisao je SAD, Kinu i Rusiju kao zemlje koje su „u jedinstvenoj poziciji“ da razgovaraju o smanjenju svojih nuklearnih arsenala i rizika od upotrebe nuklearnog oružja.

Bio je to neuobičajeno upečatljiv prikaz saradnje tri zemlje čiji su odnosi obilježeni značajnim tenzijama, naročito zbog rata u Ukrajini, trgovinskih sporova i skandala u vezi sa kompanijom Nvidia.

Tramp je takođe poručio da se mir ne može postići odbijanjem prilika za dijalog.

Ovo je bio prvi put da su lideri tri zemlje održali trilateralni samit ove vrste.

Razgovori su održani nakon što je u februaru istekao nuklearni sporazum Novi START, kojim su bili ograničeni arsenali SAD i Rusije, tako da je svaka strana mogla da ima najviše 1.550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava.

U septembru prošle godine Putin je predložio da se ta ograničenja dobrovoljno zadrže još godinu, ali je Tramp odbacio takav pristup, zalažući se za novi sporazum koji bi uključio i Kinu.

Na sastanku u četvrtak Si je pozvao da se učini sve kako bi se spriječio nuklearni rat i da nuklearno oružje bude „potpuno zabranjeno i temeljno uništeno“.

Ipak, nije najavljen nikakav novi sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja.

Putin je rekao Trampu i Siju da njihove zemlje imaju „mnogo zajedničkih interesa“ kada je riječ o rješavanju sukoba, izričito pominjući rat u Ukrajini.

Govorio je i o njihovoj zajedničkoj odgovornosti za međunarodni mir i bezbjednost.

Poput Putina, i Tramp je na sastanak došao suočen sa ratom koji je sam izabrao da vodi, a koji ne ide prema planu, ocjenjuje Gardijan.

Sukob sa Iranom postao je sve neizvjesniji i skuplji poduhvat za SAD, bez jasnog završetka na vidiku, dok ruska invazija na Ukrajinu, koja je ušla u petu godinu, nastavlja da odnosi veliki broj života i izaziva ogromne posljedice.

Sastanak je pružio malo naznaka da je postignut napredak ka okončanju rata u Ukrajini, a Kijev nije ni pomenut u zajedničkoj mirovnoj deklaraciji koja je uslijedila.

Putin je, međutim, nakon razgovora sa liderima SAD i Kine najavio odmazdu zbog ukrajinskih napada na Krimski most, poručivši da Moskva odustaje od mogućnosti dogovora o međusobnoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu i pomorski saobraćaj, prenosi Rojters.

Ruski predsjednik je to izjavio nakon što je Ukrajina treći put u posljednjih sedam dana napala most koji povezuje Rusiju i Krim, zbog čega je željeznički saobraćaj nakratko bio obustavljen.

Putin je rekao da je zatražio od Savjeta bezbjednosti Rusije da razmotri mogućnost sporazuma o obustavi napada na moru i energetska postrojenja.

„Ali poslije napada na Krimski most neće biti nikakvih sporazuma. Odgovorićemo na te napade“, poručio je Putin.

„I želim da svi ovo znaju: Vjerujem da će naš odgovor biti mnogo bolniji od onoga što je kijevski režim uradio mostu“, dodao je.

Putin je tvrdio da se most koristi isključivo u civilne svrhe i da se već duže vrijeme njime ne prevoze ni vojna oprema, kako tvrdi Kijev, ni naftni derivati.

Rojters navodi i da je Rusija pokrenula trajektnu liniju prema Krimu kao alternativu mostu.

Tramp je opisao Međunarodni krivični sud (MKS) kao instituciju koja je „izmakla kontroli“, kritikujući ono što smatra pretjeranim prekoračenjem njegovih ovlašćenja.

Kritici su se pridružili i lideri Rusije i Kine, piše Politiko, navodeći da su se trojica lidera u zajedničkoj deklaraciji osvrnula na rad tog suda.

U dokumentu od četiri tačke, nazvanom „Deklaracija na putu ka miru“, koji je objavljen nakon sastanka u Šenženu, navodi se da Međunarodni krivični sud „ne smije zloupotrebljavati svoju nadležnost“.

Deklaraciju su prvo objavili kineski državni mediji, a potom je prenijeta i ruskim medijima, navodi portal Politiko.

Ovakav stav ima poseban značaj s obzirom na to da je Putin osoba za kojom je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje zbog optužbi za ratne zločine.

Sud je u martu 2023. godine izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika, optužujući ga za nezakonitu deportaciju i premještanje ukrajinske djece sa okupiranih teritorija u Rusiju.

SAD i Kina nijesu potpisnice Rimskog statuta, međunarodnog ugovora kojim je osnovan taj sud, pa nemaju obavezu koja važi za države članice da izvršavaju njegove naloge za hapšenje.

U zajedničkoj „mirovnoj deklaraciji“, koju su nakon sastanka objavili kineski i ruski državni mediji, poziva se na reformu Ujedinjenih nacija „kako bi mogle efikasnije da odgovore na globalne izazove“.

U saopštenju se navodi da bi promjene obuhvatile različite oblasti, od povećanja snabdijevanja gorivom do uključivanja u „dijalog radi smanjenja nuklearnih rizika“.

SAD i Kina već su stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, sa pravom veta. One, zajedno sa Rusijom, zagovaraju veću ulogu država iz Azije, Afrike i Južne Amerike.

Rusija se otvoreno protivi nastojanjima Njemačke i Japana da dobiju stalna mjesta u Savjetu bezbjednosti, uz obrazloženje da su zapadne zemlje i članice NATO-a već previše zastupljene i da glasaju kao jedinstven blok protiv ruskih interesa.

U deklaraciji je naglašena i potreba za poštovanjem suvereniteta država i imuniteta njihovih zvaničnika.

Takva formulacija mogla bi se tumačiti kao osporavanje pravnog osnova za nalog za Putinovo hapšenje koji je izdao Međunarodni krivični sud, ocjenjuje Gardijan.