Iran ne pokazuje znakove spremnosti na ustupke u ratu sa Sjedinjenim Državama, ali upozorenja vlasti na ozbiljne nestašice gasa tokom predstojeće zime ukazuju na sve veću ranjivost zemlje, čije su luke pod blokadom, a infrastruktura teško oštećena američkim napadima, piše Rojters.
Iranska vlada upozorila je prošle sedmice da će nestašice gasa ove zime biti znatno ozbiljnije nego ranije, zbog ratnih oštećenja postrojenja za preradu, te da će pogoditi većinu regiona.
Iako je jedan od najvećih svjetskih proizvođača prirodnog gasa, Iran se i ranije suočavao s nestašicama zbog zastarjele opreme i međunarodnih sankcija, a krizu su sada dodatno pogoršala ratna oštećenja četiri postrojenja za preradu gasa, piše Rojters.
Rat je dodatno podstakao inflaciju i doveo do gubitka miliona radnih mjesta, zbog čega se stanovništvo suočava sa sve težim životnim uslovima.
“Ako nam isključe gas, moraćemo da zatvorimo i odemo kući”, rekao je za Rojters ulični prodavac Sejed Ahmad Sejedi.
“Ovaj rat mora da se završi kako bismo se vratili normalnom životu i kako bi prestali svi problemi i visoke cijene. Teško je nastaviti život u ovakvim uslovima”, rekla je Mina Lahrasabi (65), radnica fabrike za preradu pirinča u blizini Kaspijskog mora.
Visoki iranski zvaničnik i predstavnik bezbjednosnih službi rekli su Rojtersu da je državno rukovodstvo sve zabrinutije zbog mogućih nemira, naročito nakon gušenja masovnih protesta prošle zime.
Od početka rata 28. februara, kada je u američkim i izraelskim napadima ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, nije bilo značajnijih protesta protiv vlasti. Ipak, obavještajne službe su u stanju pripravnosti i pomno prate moguće znakove nezadovoljstva.
Jedan visoki zvaničnik opisao je sve teže životne uslove kao “vatru koja tinja ispod pepela”.
“Ovo je najteža opsada kojoj smo izloženi od revolucije”, rekao je iranski analitičar Said Lejlaz.
Portparolka vlade Fatemeh Mohadžerani saopštila je da bi manjak gasa ove zime mogao dostići 430 miliona kubnih metara, u poređenju sa 300 miliona prošle godine.
Nacionalna gasna kompanija za pogoršanje situacije okrivila je oštećenja četiri postrojenja za preradu gasa. Visoki iranski zvaničnik, međutim, rekao je Rojtersu da se preduzimaju samo kratkoročne mjere, dok je drugi izvor potvrdio da Teheran pregovara o uvozu gasa iz Rusije.
“Ovo bi moglo da postane kritično pitanje, ali mjere su preduzete i prebrodićemo krizu. U najgorem slučaju, možda ćemo morati privremeno da obustavimo isporuke gasa industriji”, rekao je Lejlaz.
U prodavnici grijalica u Teheranu, prodavac Amin Šabani kaže da kupci sve češće traže električne uređaje, iako su i oni mnogima preskupi.
Ipak, dio stanovništva više brinu svakodnevni troškovi nego moguća nestašica energenata.
“Već imamo dovoljno problema – inflaciju, visoke cijene i druge teškoće, tako da nam moguća nestašica goriva djeluje kao relativno mali problem”, rekla je Zahra Hoseini (44), zaposlena u prehrambenoj kompaniji u Tabrizu.
Dok se Iran suočava sa sve težim ekonomskim posljedicama rata i mogućom energetskom krizom, SAD dodatno jača vojno prisustvo u regionu.
Američki nosač aviona “USS Teodor Ruzvelt” stigao je na Bliski istok, čime je broj američkih nosača aviona u regionu ponovo porastao na tri, što je neuobičajeno veliko vojno prisustvo, prenosi Asošiejted pres (AP).
Dolazak nosača potvrdio je američki zvaničnik koji je želio da ostane anoniman. Time u region pristižu još hiljade američkih vojnika, dok predsjednik Donald Tramp zadržava otvorene vojne opcije u ratu protiv Irana, koji traje duže od osam mjeseci.
Prema podacima američke mornarice, flota u Arapskom moru sada obuhvata tri nosača aviona, 13 razarača, dvije krstarice i jedan borbeni brod namijenjen operacijama u priobalnim vodama.
