Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović predali su dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, poručujući da je došlo vrijeme da se kroz institucije sistema otvori dijalog o mjestu narodne zastave – trobojke u savremenoj Crnoj Gori.
“Trobojka nije „uvezeni“ simbol, već istorijska realnost i ponos Crne Gore. Ona je bila zvanična narodna zastava po članu 39 Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, gdje jasno stoji: „Narodne su boje: crvena, plavetna i bijela“.
Trobojka je zastava pod kojom je kralj Nikola gradio državu, trobojka je bila i njegova dvorska zastava. Trobojka je bila i simbol antifašističke Crne Gore na koju smo svi, s pravom, posebno ponosni.
Pod trobojkom Crna Gora je bila članica velike Jugoslavije, a pod tim simbolom uveden je i višestranački sistem u Crnoj Gori. Imamo li pravo da sve ovo zaboravimo? Mi smatramo da nemamo i zato je naša obaveza da to nasljeđe čuvamo i da omogućimo da se prema njemu odnosimo sa dužnim poštovanjem”, saopštili su Božović i Kaluđerović.
Prema njihovim riječima, u vremenu kada se u Crnoj Gori razgovara o ustavnim promjenama, izbornom zakonodavstvu i ostvarivanju prava različitih naroda, potpuno je legitimno i opravdano otvoriti i pitanje vraćanja istorijske trobojke.
“Onima koji postavljaju pitanje – da li je vrijeme za ovu temu odgovaramo – uvijek je pravo vrijeme kada treba uraditi pravu stvar. SNP ne traži pobjednike i poražene. Mi tražimo dijalog. Tražimo međusobno uvažavanje.
Tražimo zakone koji će biti izraz zajedničke volje građana, kako bi eliminisali trajne društvene podjele. Naš cilj je Crna Gora u kojoj niko neće osjećati da mora da se odrekne dijela svog istorijskog nasljeđa da bi poštovao državu u kojoj živi. Uvjereni smo da narodna istorijska trobojka i važeća državna zastava mogu imati svoje mjesto u društvu koje poštuje sopstvenu prošlost, čuva stabilnost i gradi zajedničku evropsku budućnost”, navode u saopštenju.
Zato pozivaju sve političke subjekte da ovaj predlog razmotre bez predrasuda, uz svijest da je, kako dodaju, čuvanje istorijskog nasljeđa Crne Gore pitanje poštovanja, a ne podjela.
“To je najmanje što dugujemo građanima Crne Gore, prve naredne članice Evropske unije”, zaključuju Božović i Kaluđerović.
