Akcija za ljudska prava (HRA) zahtijeva od Vlade i Skupštine da budžetom za 2027. godinu obezbijede djelotvornu podršku ljudima koji se suočavaju s nedostatkom osnovnih sredstava za hranu, stanovanje, liječenje i druge životne potrebe.
Oni su, povodom 17. oktobra – Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, 17. oktobra, poručili da je dostojanstven život pravo, a da je obezbjeđivanje tog prava odgovornost države.
„Crna Gora je 12. oktobra privremeno zatvorila pregovaračka poglavlja 18 (Statistika) i 19 (Socijalna politika i zapošljavanje). Iako pozdravljamo ovaj napredak, zahtijevamo da se njegovi rezultati odraze u životima najugroženijih građana. Zatvorena poglavlja ne obezbjeđuju obrok, ne plaćaju račune za struju i ne pružaju krov nad glavom. Vlada mora dokazati kako reforme doprinose smanjenju siromaštva“, piše u saopštenju.
Podsjetili su i na preliminarne rezultate Ankete o dohotku i uslovima života za 2025. godinu Uprave za statistiku (Monstat), objavljene u julu, koji „ukazuju na ozbiljne razmjere problema“: stopa rizika od siromaštva iznosila je 20,9 odsto, što je povećanje od 0,9 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu.
Ti podaci, ističe HRA, ukazuju na to da je približno svaki peti stanovnik Crne Gore bio u riziku od siromaštva.
„Položaj najugroženijih dodatno otežava rast troškova života, dok državna podrška ostaje daleko ispod potreba porodica. Podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja pokazuju da je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlano domaćinstvo u trećem kvartalu 2026. iznosila 2.170 eura. Iako ova korpa nije zvanični prag siromaštva, poređenje s iznosima pomoći otkriva veliki raskorak: četvoročlana porodica bez prihoda, sa dvoje djece koja primaju po 30 eura na mjesečnom nivou, dobija samo 232,41 eura – 172,41 eura materijalnog obezbjeđenja i 60 eura dječjeg dodatka. To čini samo 10,7% vrijednosti potrošačke korpe, a pomoć za cijelu godinu ne bi pokrila ni dvije mjesečne korpe“, dodaju u saopštenju.
Rekli su da država ne smije prepustiti porodicama da biraju između hrane, ljekova i plaćanja računa.
„Strategija razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period 2025–2028. prepoznaje potrebu za adekvatnijim davanjima i dostupnijim uslugama. Vlada bi trebala da predstavi rezultate: kome je pomoć postala dostupna i koliko je ljudi zahvaljujući preduzetim mjerama izašlo iz siromaštva. Takođe, pomoć mora biti dostupna i onima koji zbog bolesti, invaliditeta, nedostatka dokumenata ili drugih prepreka ne mogu samostalno da prolaze kroz administrativne postupke“, kažu iz HRA.
Rekli su i da djeca s autizmom i druga djeca kojima je potrebna dodatna podrška, kao i njihove porodice, zaslužuju znatno veću podršku države. Od Vlade zahtijevaju da obezbijedi dostupne zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge, kao i podršku koja roditeljima omogućava zaposlenje. Poručuju da razvoj djeteta i njegovo uključivanje u zajednicu ne smiju zavisiti od finansijskih mogućnosti roditelja.
„Posebno zahtijevamo organizovanu podršku beskućnicima i ljudima bez adekvatnog stanovanja: siguran privremeni smještaj, hranu, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i dugoročna stambena rješenja. Niko ne bi smio da živi u uslovima nedostojnim čovjeka.“
Podsjećaju da je Komitet Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava 2014. preporučio Crnoj Gori da obezbijedi dovoljna sredstva za borbu protiv siromaštva, posebno na sjeveru, prati rezultate mjera i unaprijedi podatke i stambenu podršku za beskućnike i porodice s niskim prihodima.
„Dvanaest godina kasnije, zahtijevamo da se objavi pregled sprovođenja tih preporuka, uz jasne rokove i odgovornost za preostale obaveze“, kazali su iz HRA.
Od Vlade i Skupštine zahtijevaju da budžetom za 2027. i pratećim mjerama: povećaju socijalna davanja prema osnovnim potrebama korisnika i uklone prepreke za pristup pomoći; obezbijede dostupne usluge i stambenu podršku, uključujući zbrinjavanje beskućnika; zaštite djecu od posljedica siromaštva kroz podršku ishrani, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, uz posebna sredstva za usluge djeci s autizmom i podršku njihovim porodicama; utvrde mjerljive ciljeve smanjenja siromaštva, uz definisane rokove, odgovorne institucije i javno izvještavanje; uključe ljude koji žive u siromaštvu u oblikovanje mjera koje ih se neposredno tiču.
„Budžet odražava čije potrebe vlast smatra prioritetom. Evropski standardi moraju postati svakodnevna stvarnost i za najugroženije građane Crne Gore. Pravo na dostojanstven život ne smije biti privilegija; to je univerzalno pravo koje zaslužuju svi“, piše u saopštenju.
