Pitanje prava žrtava nije samo pitanje ostvarivanja njihovih prava i podrške, već je pitanje i dostojanstva. Dugo smo žrtve krivičnih djela tretirali kao dokazno sredstvo, kao pitanje u krivičnom postupku koji se tiče isključivo imovinskopravnog zahtjeva, ali ih nismo prepoznavali u onom svojstvu u kojem ih danas prepoznajemo, kako se navodi u saopštenju koje prenosimo u cjelini:
To je poručio vrhovni državni tužilac Milorad Marković na Regionalnoj konferenciji o iskustvima podrške žrtvama i svjedocima, koja se od 13. do 15. oktobra održava u Podgorici, u organizaciji Vrhovnog državnog tužilaštva u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Evropskom unijom.
Govoreći o unapređenju položaja žrtava u krivičnom postupku, Marković je istakao da se Crna Gora nalazi na prekretnici u razvoju krivičnoprocesnog sistema, budući da se izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku žrtva prvi put prepoznaje kao subjekt krivičnog postupka, čime se nacionalno zakonodavstvo usklađuje sa pravom Evropske unije.
VDT je ukazao da ove izmjene, kojima se dodatno unapređuje položaj žrtve u krivičnom postupku, pred nadležne institucije, a posebno pravosudne organe, postavljaju značajan zadatak, da nova zakonska rješenja dosljedno primijene u praksi.
Naglasio je da danas postoji značajan interes, kako na nacionalnom tako i na regionalnom i međunarodnom nivou, za uspostavljanje jasnih i ujednačenih standarda u postupanju prema žrtvama krivičnih djela, kako bi se osigurao njihov ravnopravan tretman i odgovarajuća podrška tokom cijelog postupka.
Marković je istakao da je, uz podršku UNDP-a, Evropske unije i drugih međunarodnih partnera, u prethodnom periodu započeto uspostavljanje sistema podrške žrtvama, te da iskustva i primjeri dobre prakse zemalja regiona mogu imati posebnu vrijednost u daljem razvoju institucionalnih kapaciteta i procedura.
Posebno je ukazao na značaj uspostavljanja stručnih službi za podršku žrtvama, po uzoru na postojeću Službe za podršku maloljetnicima koja ima visoke standarde, koji će garantovati poštovanje dostojanstva žrtava i spriječiti njihovu sekundarnu viktimizaciju.
Naglasio je da ne treba dozvoliti da žrtva ponovo prolazi kroz traumu, i da zato institucionalni odgovor mora biti adekvatan. “Da bi bio adekvatan, sve institucije koje dolaze u dodir sa žrtvama, od samog izvršenja kirivčnog djela, odnosno od prijavljivanja krivičnog djela do donošenja odluke moraju da djeluju ujedinjeno i sa istim standardima”, poručio je VDT.
„Važno je da stručne službe za podršku žrtvama i pravosudne institucije budu osposobljene da sarađuju u punom kapacitetu, uz jasno definisane standarde i koordinisano djelovanje. Samo na taj način možemo obezbijediti da žrtve tokom cijelog postupka dobiju odgovarajuću podršku i da imaju povjerenje u institucije sistema“, poručio je Marković.
Đanandrea Vila, menadžer programa za vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije, istakao je ovu konferenciju kao priliku da Crna Gora pokaže napredak koji je ostvarila u podršci žrtvama tokom posljednjih godina, podsećajući da Strategija za zaštitu prava žrtava zajedno za Strategijom za procesuiranje ratnih zločina, predstavljaju čvrst okvir za unapređenje ove oblasti koji je EU podržala.
„Za Evropsku uniju, zaštita prava žrtava predstavlja ključni dio procesa pristupanja EU. Napredak se ne ogleda samo u istragama i presudama, već i u tome da li žrtve dobijaju adekvatnu podršku i mogu učestvovati u postupcima dostojanstveno i bez straha. EU ostaje posvećena pružanju podrške partnerima u regionu u ovoj oblasti a kada je riječ o Crnoj Gori, ta podrška će se sigurno nastaviti i nakon predstojećih sastanaka u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24“, istakao je Vila.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekatarina Paniklova, ukazala je da su zakonodavstvo, institucije, istrage i sudske odluke nesumnjivo ključni temelji vladavine prava, ali da pravdu moramo razumjeti kroz iskustva ljudi kojima ona treba da služi, jer za žrtve i preživjele put do pravde može biti dug i bolan.
„Pravda se ne može mjeriti samo ishodom sudskih postupaka, već i načinom na koji su žrtve tretirane tokom cijelog procesa: da li su bile saslušane, informisane, zaštićene i podržane. Podrška žrtvama i svjedocima mora biti prepoznata kao sastavni dio efikasnog, dostupnog pravosudnog sistema, utemeljenog u principima ljudskih prava. U UNDP-u tranzicionu pravdu vidimo kao ulaganje u budućnost i izgradnju mirnih, inkluzivnih i otpornih društava“, naglasila je Paniklova.
Konferencija je prilika da predstavnci pravosudnih institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva iz regiona i Evrope razmjene iskustava za unapređenje sistema podrške i zaštite žrtava i svjedoka, posebno u postupcima za ratne zločine i druga teška krivična djela.
Tokom skupa razmatrani su evropski i regionalni modeli podrške, iskustva u primjeni međunarodnih standarda, kao i mogućnosti za unapređenje institucionalnih kapaciteta i jačanje saradnje pravosudnih institucija i organizacija koje pružaju podršku žrtvama.
Poseban fokus je na razvoju održivih i dostupnih mehanizama podrške, prevenciji sekundarne viktimizacije i unapređenju pristupa pravosuđu koji uvažava potrebe i iskustva žrtava i svjedoka.
Na konferenciji su učestvovali predsjednica suda Valentina Pavličić i ministar pravde Bojan Božović, kao i brojni stručnjaci iz oblasti zaštite i podrške žrtvama i svjedocima.
Tokom konferencije promovisan je i informativni video putem kojeg se žrtve krivičnih djela mogu informisati o načinu ostvarivanja pravu na naknadu štete i bespalatnu pravnu pomoć, nastao u saradnji Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda tužilaštva Crne Gore.
