Sjednica Skupštine Crne Gore biće nastavljena danas u podne, a pred poslanicima će se naći i tekst Nacrta amandmana XXII na Ustav Crne Gore. Za usvajanje ustavnih promjena potrebni su glasovi 54 poslanika.
Amandman je utvrdio Ustavni odbor na 30. sjednici, održanoj 4. septembra, a predloženim izmjenama mijenja se stav 4 člana 86 Ustava, koji uređuje pitanje imuniteta.
“Predsjednik države i članovi Vlade ne bi uživali imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti. Ta kategorija obuhvata, između ostalog, zloupotrebu službenog položaja, primanje i davanje mita i druga srodna krivična djela”, piše u obrazloženju.
U obrazloženju se navodi da je cilj izmjena da se osigura odgovornost nosilaca najviših funkcija izvršne vlasti, bez ukidanja imuniteta kao instituta u cjelini.
„Uvođenjem ovog ustavnog rješenja jasno se potvrđuje da najviši funkcioneri izvršne vlasti ne smiju biti iznad zakona, što predstavlja jedan od temeljnih postulata demokratskog društva“, ističe se u obrazloženju amandmana.
Kako se naglašava, imunitet postoji radi zaštite nosilaca javnih funkcija od eventualno pravno neosnovanih postupaka koji bi mogli ometati obavljanje njihovih ustavnih nadležnosti, ali ne smije predstavljati prepreku utvrđivanju krivične odgovornosti za zloupotrebu javne funkcije i povjerenih ovlašćenja.
Predloženim rješenjem zadržala bi se funkcionalna zaštita koja se odnosi na izražena mišljenja i glasanje u vršenju funkcije, dok bi se imunitet isključio u postupcima za krivična djela protiv službene dužnosti.
U obrazloženju piše i da se predloženom izmjenom odgovara na preporuke Grupe država protiv korupcije (GRECO), koja je ukazala na potrebu revizije imuniteta članova Vlade kako bi se iz te zaštite isključila krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne.
Pozivajući se na izvještaj GRECO-a iz 2022. godine, predlagač podsjeća da je ukazano na probleme u postojećem sistemu, posebno u slučajevima kada se radi o krivičnim djelima povezanim sa korupcijom za koja je propisana kazna zatvora do pet godina.
U obrazloženju se ocjenjuje da je izraz „krivična djela protiv službene dužnosti“ pravno precizniji od šireg pojma „krivična djela sa elementom korupcije“, jer je riječ o kategoriji koja je već definisana Krivičnim zakonikom.
„Predloženo rješenje obezbjeđuje efikasniju primjenu u praksi“, navodi se u dokumentu, uz ocjenu da bi precizno određivanje krivičnih djela na koja se izmjena odnosi doprinijelo pravnoj sigurnosti i smanjilo prostor za različita tumačenja.
Predlagač smatra da bi usvajanje amandmana doprinijelo jačanju vladavine prava, unapređenju prevencije korupcije i usklađivanju domaćeg pravnog sistema sa međunarodnim antikorupcijskim standardima, kao i napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, posebno u okviru Poglavlja 23.
