Namjera Crne Gore nije da čeka do 2028. godine da postane članica Evropske unije, već da evropsku perspektivu živi sada, kroz politike, institucije, ekonomske odluke i partnerstva, a regionalna saradnja je suštinski dio te posvećenosti, jer je evropska budućnost države usko povezana sa stabilnošću, razvojem i progresom cijelog Zapadnog Balkana.
To je poručila državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Biljana Papović govoreći o integraciji u EU i putu Crne Gore u okviru osmog Digitalnog samita Zapadnog Balkana, koji organizuje Ministarstvo javne uprave pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, a u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC) i u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom. Generalni sponzor događaja je kompanija MTEL.
Papović je ocijenila da su prioriteti Crne Gore poboljšati standard života, osnažiti ekonomiju, privući investicije, razviti infrastrukturu i kreirati bolje šanse.
“Želimo da naša zemlja bude evropska zemlja u načinu funkcionisanja, u odlukama koje donosimo, partnerstvima koja izgrađujemo, a ne samo u političkim deklarativnim izjavama. A to znači da treba da se uskladimo sa evropskim politikama, osnažimo vladavinu prava, osnažimo javnu upravu i izgradimo bliže ekonomske i institucionalne veze sa državama članicama EU”, poručila je Papović.
Potrebno je pokazati da institucije imaju kapacitet da implementiraju obaveze i da će Crna Gora biti spremna da preuzme obaveze od prvog dana članstva.
“Digitalni sistemi su važan dio našeg kapaciteta da apsorbujemo i koristimo efikasno evropske fondove. Digitalizacija je usko povezana sa samim procesom pridruživanja. Naravno, sve je ovo zahtjevno, naročito za malu administraciju sa ograničenim ljudskim i tehničkim resursima kao što je to slučaj sa Crnom Gorom. Zahtjeva ekspertizu, investiciju i koordinaciju između različitih institucija”, pojasnila je Papović.
Berlinski proces za Crnu Goru, kako je ukazala, ostaje važan okvir za saradnju sa komšijama i za približavanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
“Stoga regionalnu saradnju vidimo kao nužnost. Naše ekonomije su male, a tržišta uskopovezana i brojni izazovi sa kojima se suočavamo na putu razvoja su slični. Svima nam je potrebna bolja infrastruktura, snažnije ekonomske veze, više investicija i efikasnija javna uprava. Brojne od ovih ciljeva je lakše ostvariti kroz ssaradnju. Isto se može primijeniti na proces digitalizacije”, sigurna je Papović.
Ukazala je da nema smisla razvijati digitalni sistem koji funkcioniše samo u okvirima nacionalnih granica.
“Ukoliko je naš cilj da postanemo dio šireg evropskog tržišta potreban nam je kompatibilan sistem, bolja razmjena informacija i djelotvornija saradnja između institucija”, rekla je Papović.
Sigurna je da Zapadni Balkan ne treba da bira između regionalne integracije i evropskih integracija.
“Regionalna saradnja treba da nam pomogne da se pripremimo za članstvo u EU, a ne da postane zamjena za isto. Plan rasta EU pruža važnu mogućnost u tom smislu. Time što nam omogućava postepenu integraciju u jedinstveno tržište prije članstva, to pruža mogućnost ekonomijama i građanima, da izvuku korist od integracija još ranije”, rekla je Papović.
Ocijenila je da se kredibilan proces proširenja mora temeljiti individualnim zaslugama, ali to ne smanjuje posvećenost regionalnoj saradnji.
“Naprotiv, vjerujemo da će uspješno pristupanje Crne Gore biti važan signal ostatku regiona da je evropska perspektiva realna i dostižna.
