Klizište i erozija zemljišta nijesu definisani u dokumentaciji na osnovu koje je izrađen Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za kamenolom “Poda” kod Bijelog Polja, izjavio je izvršni direktor firme “Paming” Ivan Ćuković u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
On je, kako se navodi u zapisniku u koji su “Vijesti” imale uvid, kazao da se njegova firma prilikom izrade elaborata oslanjala na zvaničnu projektno-tehničku dokumentaciju, uključujući elaborat Zavoda za geološka istraživanja.
“U elaboratu Zavoda za geološka istraživanja su navedene sve geološke, hidrološke, inženjersko-tehnološke karakteristike ležišta i one su kao takve definisane u elaboratu”, kazao je Ćuković.
Naglasio je da u tom dokumentu nijesu definisani klizište i erozija zemljišta.
“Kriterijum za izgradnju bilo kojeg objekta je elaborat Zavoda za geološka istraživanja i to je nama kao pravnom licu angažovanom za izradu elaborata bilo dovoljno za implementaciju u elaborat”, rekao je on.
Ćuković je saslušan u predmetu formiranom po krivičnoj prijavi mještana Mjesne zajednice Lozna protiv firme “Paming” i članova Komisije koja je ocjenjivala Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije tehničko-građevinskog kamena “Poda”.
Koncesionar je firma “Imperijal”, čiji je vlasnik Vojislav Smolović , brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića .
Krivična prijava podnijeta je u junu 2025. godine zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. Osnovno državno tužilaštvo prethodno je odbacilo prijavu, ali je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju prihvatilo pritužbu građana i vratilo predmet na ponovno odlučivanje.
Saslušanje je trajalo oko devet sati.
Ćuković je objasnio da je “Paming” bio angažovan za izradu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za lokaciju Poda i da je prva verzija, iz aprila 2024. godine, vraćena na dopunu.
Nakon toga je izrađena inovirana verzija, predata u junu iste godine, na koju je lokalni Sekretarijat, na predlog Komisije, dao saglasnost.
“Prilikom izrade elaborata učestvovao je tim od pet ljudi i isti je sve analize izvršio na osnovu dostavljene projektno-tehničke dokumentacije, a postoji i obaveza člana tima za floru i faunu da izađe na teren i utvrdi stanje”, kazao je Ćuković.
Pojasnio je da je elaborat bio stavljen na javni uvid i da je lokalni Sekretarijat 15. maja 2024. organizovao javnu raspravu, nakon čega su primjedbe i komentari dostavljani Komisiji na razmatranje.
Govoreći o navodima mještana da se na području planiranog kamenoloma nalaze izvori vode, Ćuković je kazao da su se predstavnici njegove firme 28. juna 2024. godine, na zahtjev Ministarstva energetike i rudarstva, sastali sa građanima i obišli teren.
“Tog dana smo bili na lokalitetu iako nijesmo imali nikakvu zakonsku obavezu, već smo izašli na zahtjev Ministarstva, jer nijesmo željeli da se dovede u sumnju naš rad na predmetnom elaboratu. Izlaskom na lice mjesta mještani nijesu pokazali da postoji bilo koje vodoizvorište”, kazao je Ćuković.
Naveo je da su sastanku prisustvovali predstavnik Ministarstva, dva predstavnika Zavoda za geološka istraživanja, profesor Blečić i on.
Prema njegovim riječima, na 32. strani Elaborata naznačeno je da se najbliže vodoizvorište nalazi u selu Srđevac, oko 1.100 metara vazdušne linije od eksploatacionog polja.
“Na predmetnoj lokaciji nije utvrđeno prisustvo izvora, bunara i drugih vodotoka. Mi smo analizu vršili samo na osnovu zvaničnih dokumenata. Nigdje u zvaničnim dokumentima nema da na predmetnom području postoje vode i bazeni privatnih vlasnika”, kazao je Ćuković.
Dodao je da ne može da se izjasni o tome da li se u blizini nalazi etno-selo.
Govoreći o sječi šume i pripremi terena, naveo je da je to posao rudarskog inženjera, te da nije siguran da li je koncesionar u vrijeme izrade elaborata imao dozvolu Uprave za šume.
Pravna punomoćnica građana MZ Lozna, advokatica Azra Jasavić, kazala je da je zadovoljna odlukom Višeg državnog tužilaštva i da očekuje da će Osnovno državno tužilaštvo prilikom ponovnog odlučivanja postupiti u skladu sa njegovim nalozima.
Ona je objasnila da su građani podnijeli krivičnu prijavu jer smatraju da Elaborat sadrži veliki broj netačnih podataka koji ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.
Posebno su, kako je navela, upozoravali na opasnost od erozije tla i klizišta, smatrajući da bi eksploatacija kamena mogla dodatno ugroziti njihove živote i imovinu. Prema navodima iz prijave, “Paming” nije analizirao pitanje erozije i klizišta, iako građani smatraju da je riječ o jednom od najvažnijih pitanja koje je trebalo razmotriti.
