Glavni gradovi EU se pripremaju za odgovor bloka na veliki hibridni napad u kojem bi poginulo nekoliko građana – ishod koji izgleda sve vjerovatniji, kazali su evropski zvaničnici i diplomate za EU
Razgovori o scenariju napada iz noćne more odvijali su se posljednjih nedjelja među ambasadorima EU iz svih 27 zemalja koji su se okupili u „ograničenom formatu“, što znači bez telefona ili asistenata. Rasprave su se pojačale od otkrića drona natovarenog eksplozivom na aerodromu u Lajpcigu u avgustu, rekli su diplomate i zvaničnici, kojima je zagarantovana anonimnost kako bi mogli da govore o povjerljivim razgovorima, piše Politiko.
Dok EU godinama raspravlja o takvim scenarijima – predstavljajući „hibridni set alata“ usmjeren na koordinaciju odgovora na sajber napade, miješanje u izbore i sabotaže – najnoviji razgovori usredsredili su se na rizik od ozbiljnijih napada koji bi izazvali veliki broj žrtava. Dvoje diplomata reklo je da je sastanak ambasadora EU prošle srijede bio posebno usredsređen na takve primjere.
Od ruske invazije na Ukrajinu, EU tvrdi da je Moskva pojačala kampanju sajber napada, sabotaža i drugih tajnih operacija širom bloka.
„Evropske demokratije suočavaju se s rastućim brojem prijetnji“, rekao je za Politiko evropski komesar za pravosuđe Majkl Mekgrat. „Jačamo našu sposobnost predviđanja i otkrivanja prijetnji, poboljšavamo rano upozoravanje i obezbjeđujemo da Evropa može brzo i kolektivno da reaguje kada se testira naša demokratska otpornost.“
Razgovori među diplomatama i ministrima EU usredsredili su se na raspoređivanje timova za hitne intervencije, oslobađanje sredstava EU za pomoć pogođenoj državi i na to kako bi čelnici institucija EU trebalo da komuniciraju, rekao je jedan zvaničnik EU.
„Moramo biti spremni na nešto ozbiljno“, rekao je visoki diplomata EU. „Nažalost, Lajpcig nam je pokazao da veoma ozbiljan incident, nešto što izaziva više žrtava, nije isključen.“
Drugi zvaničnik EU dodao je: „S obzirom na obim i razmjere ruskog djelovanja, žrtava će sigurno biti prije ili kasnije. Čista je sreća što ih još nije bilo.“
Unija se suočava s gotovo svakodnevnim izvještajima o takozvanim hibridnim napadima – oznakom koju EU i NATO koriste za opisivanje subverzivnih aktivnosti koje ostaju ispod praga direktnog ratnog čina. U utorak je nekoliko mornara proglašeno nestalim nakon što su dronovi potopili njihov brod u Crnom moru, prema navodima bugarskih zvaničnika.
To je uslijedilo nakon incidenta na aerodromu u Lajpcigu, sumnjivog požara na poljskoj zemaljskoj stanici koja upravlja Starlink komunikacijama i plana postavljanja zapaljivih naprava u komercijalna saobraćajna čvorišta širom EU i Ujedinjenog Kraljevstva, uz redovna kršenja vazdušnog prostora.
„Sasvim je očigledno da će, kada Rusija koristi sve više smrtonosnih sredstava kako bi testirala našu spremnost i volju za preduzimanje protivmjera, u nekom trenutku biti žrtava“, rekla je Teija Tilikainen, direktorka Evropskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji. „U nekom trenutku, namjerno ili nenamjerno, to će se dogoditi.“
Ako nekoliko građana članica EU ili NATO bude ubijeno u onome što izgleda kao napad, pritisak na obje institucije da reaguju biće ogroman. „Veoma se bojimo da će u nekom trenutku biti izgubljen život nekog građanina savezničke zemlje“, rekao je jedan NATO diplomata, što će „veoma povećati pritisak“ da se reaguje.
Ipak, rasprave na nivou EU izazivaju kritike iz pojedinih prijestonica da EU prekoračuje svoju bezbjednosnu ulogu i potencijalno duplira ključne funkcije NATO-a, transatlantskog saveza koji je temelj evropske bezbjednosti već 80 godina.
„To može da bude veoma zbunjujuće za donosioce odluka na svim nivoima“, rekla je Oana Lungesku, ugledna saradnica RUSI-ja i bivša portparolka NATO-a. „Ako postoji zabuna ili dupliranje, postoji rizik od usporavanja donošenja odluka, što ima posljedice jer je vrijeme uvijek ključno.“
Još jedan problem je nedostatak bezbjedne komunikacije EU i sumnja da osjetljive informacije koje se dijele tokom okupljanja ambasadora mogu da procure, reklo je nekoliko diplomata. Izvještaji da je bivši mađarski ministar spoljnih poslova podijelio sadržaj razgovora na nivou lidera sa svojim ruskim kolegom samo su produbili tu zabrinutost, navodeći prijestonice da zaista osjetljive informacije ograniče na NATO formate.
„Moja vlada je veoma sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak u prostoriji u kojoj se sastaju lideri“, rekao je diplomata iz jedne od država istočnog krila. „Ili se pojave u medijima ili odu pravo u Moskvu.“
Ovaj otpor podudara se s naporima predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da ojača bezbjednosnu ulogu bloka.
U svom najnovijem govoru o stanju Evropske unije u Strazburu, bivša njemačka ministarka odbrane predložila je „bezbjednosni protokol za hitne slučajeve“ kako bi se državama članicama EU pomoglo u koordinaciji upravo u scenarijima o kojima se raspravlja. Očekuje se da će taj protokol, uz prijedlog Ursule fon der Lajen o osnivanju „Evropskog savjeta za bezbjednost“, biti sastavni dio ključne „Evropske bezbjednosne strategije“, koja bi trebalo da bude objavljena početkom novembra, navode dvoje diplomata.
Međutim, nekoliko diplomata usprotivilo se toj ideji, ističući da bi za uspostavljanje takvih mjera bili potrebni mjeseci i da bi one mogle da dovedu do dupliranja funkcija koje već postoje unutar EU.
Umjesto stvaranja novih formata koji unose dodatnu složenost, jedan visoki nacionalni diplomata izjavio je da bi EU trebalo da se usredsredi na jačanje postojećih alata za odgovor na krize.
„Osjećamo veliku nelagodu zbog tog bezbjednosnog protokola za hitne slučajeve“, rekao je diplomata. „Već imamo uspostavljene mehanizme. U slučaju krize, na raspolaganju nam je Integrisani politički odgovor na krize (IPCR), koji se pokazao veoma efikasnim tokom pandemije i drugih kriza.“
Mehanizam IPCR, uspostavljen u okviru Lisabonskog ugovora, omogućava zemlji koja predsjedava EU da, na zahtjev pogođene države, sazove hitne sastanke na kojima učestvuju stručnjaci iz NATO-a, UN-a ili drugih međunarodnih tijela.
U slučaju velikog hibridnog napada, odgovornost za odluku o najboljem daljem postupanju ostaje na pogođenoj zemlji. Francuska je aktivirala član 42.7 Ugovora o EU nakon terorističkih napada u dvorani Bataklan 2015. godine; bio je to jedini slučaj pozivanja na klauzulu o uzajamnoj pomoći. Ipak, Lungesku je napomenula da je riječ o „političkoj odluci“ Pariza koja nije dovela do značajnijih oblika uzajamne pomoći, osim koordinacije istraga terorističkih napada između Francuske i Belgije.
Kako bi se izbjegla zabuna oko podjele nadležnosti tokom događaja s velikim brojem žrtava, Lungesku je predložila podjelu poslova: NATO bi se bavio razmjenom obavještajnih podataka i vojnim odvraćanjem, dok bi se EU usredsredila na civilni odgovor.
Za Tilikainen su napori EU usmjereni na koordinaciju odgovora na hibridne napade korisni – ali unutar određenih granica. Ipak, istakla je da oni „nisu uporedivi s mjerama otpornosti na nacionalnom nivou“, poput finskog pristupa „sveobuhvatnoj bezbjednosti“.
Lungesku je takođe naglasila da Moskva ne pravi razliku između te dvije organizacije.
„Iskreno govoreći, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nije važno da li odluke donosi Coreper 2 ili NAC“, dodala je, misleći na sastanke ambasadora pri EU ili na tijelo NATO-a zaduženo za donošenje odluka. „Moskva ne razmišlja na taj način.“
