Strukovni sindikat vatrogasaca-spasilaca uputio je predstavnicima službi i operativcima na komentare radni tekst predloga zakona o profesionalnim zvanjima i zaradama vatrogasaca-spasilaca. Predloženi tekst, u koji su “Vijesti” imale uvid, predviđa uspostavljanje jedinstvenog i autonomnog sistema profesionalnih zvanja i zarada, sa uslovima napredovanja i komandovanja.
“Uvodi se jedinstvena hijerarhija profesionalnih zvanja, posebni koeficijenti zarada, dodatak od najmanje 30 odsto za operativna vatrogasna zvanja i najmanje 20 odsto za rukovodeća zvanja, posebno 24-časovno osiguranje i staž osiguranja koji se računa u uvećanom trajanju”, navodi se u dokumentu.
Takođe, uređena je i posebna zaštita stečenog zvanja, koeficijenta i zarade komandanta i zamjenika komandanta nakon isteka mandata ili razrješenja, što, kako stoji u obrazloženju, ima za cilj zaštitu profesionalnog statusa i nezavisnosti komandnog kadra.
Predsjednik strukovnog sindikata vatrogasaca Crne Gore, Goran Tripković , “Vijestima” je rekao da vatrogasci-spasioci godinama sugerišu unapređenje sistema zaštite, ali da do sada nisu naišli na suštinsku podršku.
“Već dugi niz godina, a možemo reći već dvije decenije, vatrogasci-spasioci pokušavaju da predlozima pomognu izgradnju savremenog vatrogasno-spasilačkog sistema koji postoji u svim razvijenim evropskim sistemima”, kazao je on.
Za uspostavljanje takvog sistema, dodaje Tripković, postoji deklarativna podrška u zakodavnoj vlasti, ali do sada nije bilo i suštinskih predloga ili inicijativa, ili ih je zanemarljivo malo.
Kako se navodi u radnoj verziji teksta, zakonom bi bila propisana profesionalna zvanja vatrogasaca-spasilaca i to bi bili vatrogasac-pripravnik, mlađi vatrogasac-spasilac, vatrogasac-spasilac, stariji vatrogasac-spasilac, stariji vatrogasac-spasilac I klase, vatrogasac-spasilac – vođa grupe, komandiri odjeljenja, voda i čete, komandant i zamjenik komandanta službe zaštite i spasavanja.
“Profesionalno zvanje predstavlja stečeno stručno i službeno svojstvo vatrogasca-spasioca, dok se radno mjesto utvrđuje aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji”, stoji u tom tekstu.
Predlaže se da se za zvanja od vatrogasca-pripravnika do vatrogasca-spasioca – vođe grupe mogu utvrditi radna mjesta za koja je potreban najmanje odgovarajući nivo srednjeg stručnog obrazovanja. Za zvanja komandira, komandanta i zamjenika komandanta zahtijeva se najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja.
Za sva zvanja, data je detaljnija razrada dalje kroz pojedine članove.
Predloženi su i koeficijenti zarada, koji u radnoj verziji idu od 9,00 za vatrogasca-pripravnika, do 15,50 za komandanta službe zaštite i spasavanja.
U dijelu koji se odnosi na dužinu mandata, predlaže se da se komandant i zamjenik postavljaju na mandat od šest godina.
Predviđeno je i 24-časovno kolektivno osiguranje za profesionalne vatrogasce-spasioce, povremene provjere psihofizičkih sposobnosti, uvećano trajanje staža – 12 mjeseci efektivnog rada, kako stoji u tekstu, da se računa kao najmanje 16 mjeseci staža osiguranja…
U obrazloženju stoji i da bi za sprovođenje tog zakona bilo potrebno obezbijediti dodatna sredstva u budžetima jedinica lokalne samouprave, “naročito za zarade, dodatke, posebno osiguranje, stručne obuke i druga prava utvrđena ovim zakonom”.
“Budući eventualni predlog teksta Zakona o zaradama u službama zaštite i spasavanja je još jedan pokušaj da se konačno počne uvoditi red u sistem, sigurno i najvažniji za sve nas, preko zarada”, kazao je Tripković.
Premijer Milojko Spajić sredinom septembra predstavio je novi vladin model povećanja zarada “Euro model”, koji bi se primjenjivao od januara 2027. godine i prema kojem bi zaposleni na radnim mjestima sa nižim obrazovanjem primali najmanje 1.000, sa srednjim 1.250, a oni sa visokim 1.400 eura.
“Pratićemo sva dešavanja koja su trenutno aktuelna, sve u vezi sa predlozima iz programa koji je nedavno predočio premijer, i eventualnim odbijanjem predloga koje je ranije predala jedna politička partija koji se tiču zarada u službama i isti ćemo prilagoditi čim budu poznati ishodi, jer ne želimo da predajemo zakon u proceduru, čijim se eventualnim donošenjem ne bi osjetila sva ona rješenja koja bi njime bila ponuđena”, kazao je Tripković komentarišući i te najave, a u kontekstu teksta koji su pripremili.
Tripković je podsjetio da je i prije deset godina bilo inicijativa poput ove, da je 2016. skupštinski Odbor za bezbjednost obavezao tadašnji Direktorat za vanredne situacije, danas Direktorat za zaštitu i spasavanje, da donese pravilnik ili zakon kojim bi se uredila profesionalna zvanja, uslovi za sticanje zvanja, napredovanja, a koji bi se prenio na obračun zarada, dodate na zaradu…
“Godinama svjedočimo da nas se odgovorni u sistemu sjete jedino kada se pojave požari, za vrijeme ljetnje požarne sezone, i kada dobijamo i nepregledan broj uvjeravanja o poboljšanju našeg sveukupnog stanja, a koja po nepisanom pravilu, ostaju izgovorena prazna obećanja”, kaže Tripković.
Zbog svega, dodaje on, u strukovnom sindikatu pokušavaju da to promijene:
“Pisanje Zakona o zaradama u službama zaštite i spasavanja je naš predlog da se pokuša urediti makar jedan problem u službama, a sve u skladu sa današnjim zakonskim rješenjima i jer ne postoji prava želja naših pretpostavljenih u Ministarstvu (unutrašnjih poslova, prim. nov.) da se svi naši problemi riješe donešenjem čitavog seta zakona u sistemu i pravljenje istog puno efikasnijeg. Radni tekst je trenutno na ‘čitanju’ kod svih zakonskih predstavnika službi kao i kod operativaca, i čim dobijemo eventualne predloga, iste ćemo i uvrstiti”, poručio je Tripković.
