Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) pažljivo prati situaciju, razgovara sa privredom i nastoji da pitanje zastoja i uslova na granicama otvori kroz različite mreže u kojima učestvuje, saopštila je direktorica Sekretarijata CEFTA-e Pranvera Kastrati.
„Veoma pažljivo pratimo situaciju. Naravno, vidimo zabrinutost. Takođe razumijemo zašto je ovo pitanje važno za vozače kamiona, ali na njega ne gledamo samo iz perspektive vozača kamiona. Gledamo i kakav uticaj to ima na trgovinu i svjesni smo da to stvara određene tenzije, probleme i prepreke na granicama sa EU“, kazala je Kastrati za Mediabiro.
Prema njenim riječima, pitanje slobodnog kretanja ljudi i saobraćaja nije u potpunosti u nadležnosti CEFTA-e, jer je povezano i sa šengenskim pravilima i nadležnošću država članica Evropske unije.
Ipak, Sekretarijat, kako je navela, pokušava da čuje stavove privrede i doprinese otvaranju pitanja u relevantnim regionalnim i međunarodnim mrežama.
„Ono što mi radimo jeste da pažljivo slušamo privredu i čujemo kako ona vidi ovu situaciju, kao i njihova mišljenja o tome koja bi potencijalna rješenja mogla biti. Pokušavamo da ovu diskusiju otvorimo i kroz različite mreže u kojima CEFTA učestvuje, makar kako bismo povećali svijest o važnosti rješavanja ovog pitanja“, istakla je Kastrati.
Kastrati, koja je ove sedmice boravila u Crnoj Gori u okviru Konferencije o ekonomiji, u organizaciji Privredne komore (PKCG), je dodala da se konačna rješenja moraju tražiti kroz razgovore nadležnih.
„Na kraju dana, to je razgovor koji se vodi između ministara nadležnih za slobodno kretanje ljudi, ministara saobraćaja, kao i odgovarajućih institucija EU i država članica“, kazala je Kastrati.
Govoreći o Poglavlju 1 – Slobodno kretanje robe, Kastrati je saopštila da je jedan od ključnih ciljeva CEFTA-e uklanjanje potencijalnih prepreka u trgovini između članica.
„Jedan od prvih koraka je usklađivanje procedura i digitalna razmjena informacija. Radi se na tome da podaci na granične prelaze stignu prije kamiona, kako bi carinske službe mogle efikasnije da postupaju. Trenutno obezbjeđujemo da podaci stignu na granične prelaze prije nego što kamioni tamo stignu. To smo digitalizovali, tako da carinske službe mogu što efikasnije da sarađuju“, objasnila je Kastrati.
CEFTA, kako je dodala, radi i na razmjeni dokumenata koji prate robu od jedne do druge članice, što inspekcijskim službama olakšava kontrolu.
„Najveći izazov nije samo u procedurama, već u usklađenosti zahtjeva koje države primjenjuju na proizvode. Ako bi strane primjenjivale različite zahtjeve za proizvode kroz svoje zakonodavstvo, to bi, naravno, otežalo trgovinu između njih. To je jedan od izazova i jedan od nedostataka. Nivo usklađenosti članica CEFTA-e sa odgovarajućom pravnom tekovinom Evropske unije, kao i evropskim zahtjevima i standardima, jedno je od ključnih pitanja za dalje smanjivanje trgovinskih barijera“, poručila je Kastrati.
Zbog toga, kako je istakla, CEFTA nastoji da identifikuje prioritetne proizvode i lance snabdijevanja i da se zahtjevi koji se na njih odnose usklade sa evropskim standardima.
„To je za nas referentna tačka prema kojoj nastojimo da pomognemo stranama u smanjenju prepreka. Poglavlje 1, ipak, ne odnosi se samo na usklađivanje propisa. Važna je i bolja koordinacija tijela koja vrše inspekcijski nadzor tržišta, kontrolišu kvalitet proizvoda i provjeravaju usklađenost sa standardima“, rekla je Kastrati.
Ona je istakla i da Sekretarijat CEFTA-e pažljivo prati proces usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
„Ne pružamo direktnu pomoć Crnoj Gori u konkretnom usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, jer je to posao koji država sprovodi kroz svoje institucije. Regionalna saradnja, međutim, može pomoći Crnoj Gori da istovremeno napreduje u integraciji regionalnog tržišta i evropskim integracijama. Povezivanje svih strana i obezbjeđivanje usklađenosti na nivou CEFTA-e, pomažemo i Crnoj Gori da ima koristi od regionalne saradnje, ali istovremeno i od procesa evropskih integracija“, poručila je Kastrati.
Ona se osvrnula i na pitanje zavisnosti Crne Gore od uvoza, ocjenjujući da to nije problem karakterističan samo za našu zemlju, već i za druge članice sporazuma.
„Jedan od načina za smanjenje zavisnosti od uvoza jeste povećanje produktivnosti domaće proizvodnje. Onog trenutka kada domaći proizvođači budu u stanju da unaprijede svoju produktivnost, to znači da će moći da budu samodovoljni u pokrivanju potreba i potražnje na tržištu, ali istovremeno i da izvoze. Za to su neophodne inovacije, nove tehnologije i kvalifikovana radna snaga. Proizvodnju treba postepeno pomjerati sa radno intenzivne ka kapitalno i tehnološki intenzivnoj proizvodnji“, zaključila je Kastrati.
