Željeznička infrastruktura je za šest mjeseci ostvarila gubitak u poslovanju od 3,12 miliona eura, navedeno je u izvještaju o poslovanju ove državne kompanije koji je objavljen na Montenegro berzi.
U obrazloženju se navodi da je glavni razlog za loše poslovanje to što u ovom periodu nijesu dobili predviđeni puni iznos državnih subvencija. Oni navode da su za ovih šest mjeseci od države prema ugovoru trebali da dobiju 7,5 miliona eura za redovno održavanje i brigu o željezničkoj infrastrukturi, ali da su dobili samo pet miliona.
To je uticalo na veći iznos gubitka za dva i po miliona eura, dok su za preostali iznos gubitka od oko 630 hiljada eura krive niske cijene za korišćenje željezničke infrastrukture (naknada za prolazak vozova prevozničkim željezničkim firmama) za koje kažu da je višestruko niža od tržišnih.
Od ove osnovne djelatnosti, naplate naknade za prolazak vozova njihovom infrastrukturom, za ovih šest mjeseci prihodovali su svega 448 hiljada eura. Ukupni prihodi firme računajući i dotacije države za pola godine iznosili su 8,44 miliona eura, dok su rashodi bili 11,6 miliona eura.
To znači da osnovna djelatnost od naplate korišćenja trase pruge prevoznicima (operaterima) čini svega oko pet odsto prihoda. Ovo većinski državno akcionarsko društvo već godinama traži od države da im dozvoli povećanje ove naknade, ali je iz Vlade to odbijano jer bi željeznički prevoznici povećanje tog troška prebacili na povećanje cijena karata putnicima i privredi za povećanje cijene prevoza tereta.
“Veliki uticaj na poslovanje društva, i ostvareni negativni rezultat, ima nemogućnost formiranja tržišnih cijena svih usluga koje pruža, od kojih je najdrastičniji nivo cijena osnovne usluge – trase. Naime, prihod od trase za prvo polugodište 2026. godine je veoma mali i iznosi 448 hiljada eura, zahvaljujući činjenici da pojedini operateri plaćaju simbolične iznose, a ne realne cijene, čime su privilegovani i teret svih troškova redovnog saobraćaja nepravedno, neekonomski i nerealno pada na ovo privredno društvo do dana sačinjavanja ovog izvještaja ŽICG-u nije upućena nova metodologija, kako to zakon nalaže”, navedeno je u obrazloženju izvještaja.
Uprava komanije navodi i da su od države kao većinskog vlasnika, ali i manjinskih akcionara, tražili da odobre povećanje cijena i drugih usluga koje ova kompanija pruža navodeći da su one na tržištu višestruko veće.
To se odnosi na povećanje cijena zakupa zemljišta i poslovnog prostora u vlasništvu kompanije (od čega su za pola godine prihodovali 90 hiljada eura), za povećanje cijena zakupa elektro i telekomunikacionih instalacija (elektro i optički kablovi postavljeni uz prugu koje iznajmljuju većinom operaterima mobilne telefonije), od čega su za šest mjeseci prihodovali 277 hiljada eura.
Oni navode da su predlog novog cjenovnika za ove usluge poslali resornom Ministarstvu saobraćaja i ranije, ali da nisu dobili saglasnost za njegovu primjenu.
Osim subvencija za održavanje pruge od pet miliona eura, država je ovoj kompaniji uplatila još i pola miliona eura za vraćanje kredita za izgradnju infrastrukture za koje je Vlada bila garant.
Na kraju juna Željeznička infrastruktura od poslovnih partnera potražuje 5,4 miliona eura.
Najveći iznos potraživanja odnosi se na drugu većinom državnu kompaniju za teretni prevoz željeznicom – Montekargo, koji ŽICG duguje 4,46 miliona eura.
Sljedeći najveći dužnici su takođe državne željezničarske firme – Željeznički prevoz sa 580 hiljada eura i Održavanje željezničkih voznih sredstava sa dugom od 140 hiljada eura.
Potraživanja imaju i od M:tela 107 hiljada, Fidije 26 hiljada, CEDIS-a 37 hiljada,…
Istovremeno kompanija ima dugove prema poslovnim partnerima od 2,6 miliona eura, od čega najviše prema Elektroprivredi od 1,37 miliona eura.
Kompanija je za poreze i doprinose Poreskoj upravi na kraju juna imala dug od 7,5 miliona eura, kao i prema stambenom fondu svojih radnika, obaveza prema kolektivnom ugovoru, od 1,7 miliona eura.
