Vujović: Isticanje zastava u tranzitu nije ostvarivanje manjinskih prava, policija štiti pravni poredak

Vujović: Isticanje zastava u tranzitu nije ostvarivanje manjinskih prava, policija štiti pravni poredak

Gospodo i kolege Đeljaj i Dukaj, u sektoru koji se bavi nacionalnom bezbjednošću, posebno ne u samom političkom vrhu koji koordinise ovom oblašću, ne postoje težnje da se u Crnoj Gori ospori pravo Albanacima da slobodno koriste svoje nacionalne simbole. Naprotiv, to pravo je zakonom priznato i kao takvo se štiti. Ali, upravo zato zakon treba čitati od prvog do zadnjeg člana, a ne samo njegov dio koji odgovara nečijoj, u ovom slučaju vašoj, političkoj tezi.

Ovo je saopštila ministarka kulture i medija iz redova Demokrata Tamara Vujović a odgovarajući svom kolegi ministru javne uprave Marašu Dukaju kao i predsjedniku opštine Tuzi Lindonu Đeljaju. Podsjetimo, oni su kritikovali postupke Uprave policije Crne Gore a koja su bila usmjerena na vozila koja su nosila albanske zastave.

Ministarka Vujović je poručila da je tačno da je albanska zastava zakonom priznata kao nacionalni simbol Albanaca u Crnoj Gori.

„Tačno je i da član 23 Zakona o javnom redu i miru predviđa izuzetak kada se simbol druge države koristi kao nacionalni simbol manjinskog naroda u skladu sa posebnim zakonom. Međutim, iz toga nikako ne proizlazi da svako lice, u svakoj situaciji i na svakom mjestu može isticati zastavu druge države pozivajući se na prava manje brojnih naroda. U konkretnom slučaju nije riječ o ostvarivanju manjinskih prava građana Crne Gore, već o koloni državljana druge države, koji su zaustavljeni dok su se kretali preko teritorije Crne Gore, u tranzitu ka susjednom Kosovu. Zato se mora utvrđivati pravni i stvarni kontekst u kojem je simbol istaknut, kako u svakom, tako i u ovom slučaju, a ne samo njegov izgled prilikom medijske interpetacije, koja često moze biti i politička manipulacija. I upravo je tu suštinska greška vašeg tumačenja, ista zastava može biti nacionalni simbol Albanaca u Crnoj Gori, ali istovremeno i državni simbol Republike Albanije. Koji pravni status ima u konkretnom slučaju zavisi od toga ko je ističe, u kom svojstvu, u kojoj prilici i na osnovu kog zakonskog prava“, navela je ona.

Zato, dodaje, ne treba od jednog konkretnog postupanja policije, za koje ministarka drži da je zaštita pravnog poretka države Crne Gore, praviti priču o diskriminaciji albanskog naroda.

„To, uostalom, nije istina. Borim se, kao i mnoge kolege, da svi pripadnici manje brojnih naroda, time i Albanci u Crnoj Gori, imaju puna prava da njeguju svoj identitet i koriste nacionalne simbole, u skladu sa zakonom, kao što čvrsto podržavam policiju da zakon primjenjuje revnosno i posvećeno, bez obzira na nečiju naciju, državljanstvo ili zastavu na vozilu. Prava manjina se ne štite pogrešnim tumačenjem zakona. Štite se upravo njegovom dosljednom primjenom. Stoga, nemojmo predstavljati rad državnih organa onakvim kakav realno nije. To ne doprinosi evropskoj slici, na koju se pozivate“, zaključila je ona.