Kremlj: Jeftiniji ruski gas mogao bi ublažiti probleme Evrope zbog rasta cijena

Kremlj: Jeftiniji ruski gas mogao bi ublažiti probleme Evrope zbog rasta cijena

Kremlj je saopštio da evropske zemlje plaćaju cijenu odustajanja od ruskog gasa, dok troškovi energije rastu, i da bi umjesto toga mogle da kupuju jeftinije energente iz Moskve.

Cijene prirodnog gasa u Evropi naglo su porasle usljed rata u Iranu, dostigavši prošle sedmice najviši nivo od kraja 2022. godine, kada je početak rata u Ukrajini podstakao Evropu da drastično smanji uvoz ruskog gasa putem gasovoda, piše agencija Rojters.

Referentne evropske cijene gasa prošle sedmice porasle su na 75 eura po megavat-satu, više nego dvostruko u odnosu na nivo od prije godinu dana.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Evropa sama sebi nanosi štetu kupovinom skupog gasa na spot tržištu umjesto da se odluči za jeftinije ruske opcije.

„Evropljani bi, naravno, trebalo da traže jeftinije izvore energije. Ruski gas, bilo da je riječ o gasu koji se transportuje gasovodima ili tečnom prirodnom gasu, odavno je mogao da bude jeftinija opcija za njih, iako se LNG uvijek prodaje po cijenama sa spot tržišta“, rekao je novinarima tokom redovnog konferencijskog poziva.

Evropska skladišta gasa popunjena su oko 67 odsto, u poređenju sa gotovo 80 odsto prije godinu dana, pokazali su najnoviji podaci organizacije Gas Infrastructure Europe.

HSBC, prenosi Rojters, prognozira da će evropske zalihe do 1. novembra dostići 73 odsto kapaciteta, što bi bio najniži nivo za taj datum od početka prikupljanja podataka 2009. godine.

Ruski izvoz gasa u Evropu putem gasovoda prošle godine pao je 44 odsto, na 18 milijardi kubnih metara, što je najniži nivo od sredine sedamdesetih godina prošlog vijeka, nakon zatvaranja tranzitne rute kroz Ukrajinu, prema proračunima Rojtersa.

Ruski izvoz gasa putem gasovoda u Evropu dostigao je vrhunac 2018. i 2019. godine, kada je iznosio oko 180 milijardi kubnih metara godišnje.

Eksplozije na podmorskim gasovodima Sjeverni tok 2022. godine dodatno su ograničile ruski izvoz gasa u Evropu.

Jedan krak gasovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru ostao je neoštećen.

„Ako se vodimo zdravim razumom, naravno da su Evropljani odavno mogli da koriste Sjeverni tok. Jedna njegova linija ostala je neoštećena i funkcionalna i mogla bi da bude ponovo puštena u rad u veoma kratkom roku“, rekao je Peskov.