Ona je za „Politiku” izjavila da će pripremni radovi početi ove godine, a radovi na glavnom postrojenju krajem sljedeće godine uz poštovanje svih zahtjeva Japanske agencije za međunarodnu saradnju, sa kojom iduće godine Srbija treba da potpiše ugovor o zajmu za realizaciju tog projekta.
„Vlada Srbije je od marta 2026. godine do sada donijela pet rješenja o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti na teritoriji opština Nova Varoš, Priboj i Prijepolje. EPS je dosad podnio blizu 300 predloga za eksproprijaciju, koji obuhvataju ukupno 1.242 parcele na teritoriji katastarskih opština u Novoj Varoši i Priboju. Postupci eksproprijacije uveliko traju i veliki broj rješenja je već izdat”, izjavila je Đedović Handanović.
Po njenim riječima, reverzibilne hidroelektrane su skladišta električne energije u kojima se čuvaju viškovi struje koji mogu da se iskoriste u momentima kada nastupi nestašica i na taj način omoguće nesmetano funkcionisanje energetskog sistema.
„Da nismo imali RHE ‘Bajina Bašta’, rehabilitovanu u protekle dvije godine i u punom kapacitetu ovog ljeta, u ovoj situaciji sa niskim vodostajem Dunava imali bismo velike probleme sa snabdijevanjem”, rekla je ministarka.
Izgradnja „Bistrice” planirana je na području Zlatiborskog okruga, u sistemu rijeke Uvac, uz povezivanje sa postojećim hidroenergetskim sistemom na Uvcu i Limu. Projekat obuhvata izgradnju četiri pumpno-turbinske jedinice, ukupne instalisane snage od oko 661 megavat, dok se očekuje godišnja proizvodnja električne energije od oko 1.600 gigavat-sati, kako piše Politika.
„Pregovori MOL-a i Gasproma napreduju, ishod ne zavisi od Srbije”
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da pregovori MOL-a i Gaspromnjefta o prodaji većinskog ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) napreduju i da „u tim pregovorima Srbija nije prepreka”, ali da ishod ne zavisi od nas.
„Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je razgovore sa predsjednikom Rusije i premijerom Mađarske o pitanju NIS-a. Nadamo se skoroj finalizaciji dogovora između ruske i mađarske strane, koje treba da dobije i odobrenje OFAK-a. Takav ugovor predstavljao bi trajno i održivo rješenje za NIS, koji sada posluje u velikoj neizvjesnosti, od mjeseca do mjeseca, a naravno da smo spremni za druge opcije, u slučaju nepovoljnijih ishoda, kako bismo zaštitili interese naše države“, rekla je Đedović Handanovićeva za „Politiku”.
Na pitanje zašto je ADNOK odustao od NIS-a, Đedović Handanović je rekla da je ADNOK bio zainteresovan da uđe u vlasništvo kao manjinski akcionar u NIS-u, ali tek pošto bi MOL otkupio paket od 56 odsto akcija od „Gasprom Njefta”.
„Naš je stav kao države je da bi ulazak ADNOK-a bio dobar za NIS i stojimo pri tom stavu”, kazala je Đedović Handanovićeva.
Na pitanje koliko nizak vodostaj Dunava utiče na dopremanje uglja iz uvoza za domaće TE, ali i na privrednu proizvodnju, kazala je da je nizak vodostaj ozbiljno poremetio lance snabdijevanja naftom i naftnim derivatima u čitavom regionu.
„Prema procjenama, može da stigne svega 25 do 30 odsto planiranih količina, što čini situaciju veoma izazovnom. Bez obzira na sve izazove, kojih ima mnogo, za sada uspijevamo da obezbijedimo dovoljno goriva i da sačuvamo sigurnost snabdijevanja”, dodala je ministarka.
