U Svetom bogosluženju učestvovali su brojni vjernici. Današnji praznik je i imendan igumanije manastira Duljevo, mati Angeline.
Na kraju Liturgije prelomljen je slavski kolač, a potom se sabranima obratio Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije.
Čestitavši praznik sabranom vjernom narodu i imendan mati igumaniji Angelini, Mitropolit je u besjedi istakao da je Sveta majka Angelina Srpska primjer svima kako treba trpjeti teškoće u ovome svijetu i vijeku.
„Sav njezin životni put, otkad se udala za Svetoga despota Stefana Slijepoga – vidite, ona je u Svetom despotu, iako je bio oslijepljen od strane Turaka, vidjela njegovu plemenitost, gledala u njegovu dušu i riješila se, zbog ljubavi prema njemu, da s njime zajedno ponese krst stradanja u ovome životu.
Ali ih je i Bog milovao i nagrađivao, pa su imali dvojicu velikih sinova, dvojicu svetitelja, Svetoga despota Jovana i Svetoga Maksima Brankovića, arhiepiskopa beogradsko-karlovačkog.
Ali cio njen životni put bio je trnovit, potucajući se po ovome svijetu, kako se kaže, od nemila do nedraga“, kazao je Mitropolit Joanikije.
Mitropolit je kazao da, iako je životni put ove porodice bio ispunjen brojnim iskušenjima i stradanjima, Bog im je neizmjerno slao i utjehu, bilo kroz prijatelje u svijetu, bilo kroz duhovno nadahnuće.
„Ali su nalazili i prijatelje i u današnjoj Italiji, i kod mađarskog kralja Matije, i kod vlaških vojvoda, tako da vidimo da ih je i Bog milovao i da su ih i ljudi voljeli, cijenili i poštovali, prije svega zbog njihove vjere, zbog njihovoga trpljenja. Pa je nju, Svetu Majku Angelinu, i njezine sinove Bog udostojio da podignu veliki, slavni manastir Krušedol i da tamo njihove svete mošti nađu počinka.
Ali, nažalost, i njihovim svetim moštima nije bilo mira, nego su u 18. vijeku spaljene. Jedino su ostali ostaci svetih moštiju Svetih Brankovića i ruka Svete Majke Angeline“, kazao je Mitropolit.
Podsjetivši na porijeklo Svete majke Angeline, te na to da se ona smatra zaštitnicom srpskog roda i srpskih majki, Mitropolit je naglasio da je Prepodobna mati Angelina Srpska kroz Hrista ljubila sve.
„A u njezinome životu vidimo da je ona bila Hristova, da je kroz Hrista ljubila sve: i svoju porodicu, i svoj narod, i svoju otadžbinu. I poslije Svete Majke Anastasije, majke Svetoga Save, ona se najviše pominje od svih prepodobnih majki koje su u ovom životu bile porodične, imale svoje potomstvo, ali su se pred kraj života i zamonašile, kao što se Sveta Majka Angelina, po uzoru na majku Svetoga Save, zamonašila u svojoj zadužbini, manastiru Krušedolu, i tu počinula svojim tijelom. Ali i plodovi njezinoga svetoga života su se nekako brzo tu otkrili, pa je brzo ona proslavljena kao svetiteljka poslije njezinog upokojenja“, naveo je Mitropolit Joanikije.
Vladika je naglasio da oni koji hoće da idu putem Hristovim moraju uzeti krst svoj i odreći se svega u ovome svijetu.
„I u tom pogledu Sveta Majka Angelina, iako se tek pred kraj svoga života zamonašila, ona je veliki uzor svim hrišćanima, i monasima i monahinjama, posebno kako treba ići za Hristom radi slave Božje, pretrpjeti sve, podnijeti sva stradanja i muke i izgnanstvo, a vrlo često, klevete.
Pa se piše za njezinoga muža, despota Stefana Slijepoga, koji je oslijepljen od strane Turaka, da su ga klevetali. Kada se raspada neka država, kada dođu velika iskušenja, nijesu toliko opasni neprijatelji spolja, nego iznutra. Pa je Sveti Stefan bio oklevetan da, kao slijep, i dalje radi za Turke i da radi protiv svog naroda, pa je morao izbjeći. I eto kako je prošao. Međutim, bio je sa Hristom i sve je radi Hrista podnio, i Bog ih je izobilno i prebogato nagradio, ovjenčao ih vijencem slave svoje, svetiteljskim vijencem“, kazao je Vladika.
Na kraju besjede Mitropolit je sabranima čestitao praznik, a mati Angelini imendan. On je kazao da je mati Angelina ugradila sebe u manastir Duljevo i na neki način postala njegov ktitor, zajedno sa svim dobrim ljudima koji su činili mnoga dobra ovoj svetinji, te najavio dodjelu odlikovanja brojnim dobrotvorima i ktitorima ove svetinje.
„I zato smo danas, sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog Porfirija, riješili da ovdje odlikujemo mnoge dobrotvore i ktitore ovoga svetoga hrama. Mnogi su dobili sinodska odlikovanja od Njegove Svetosti Patrijarha, a takođe veliki broj i onih koji su dobili odlikovanja od Mitropolije crnogorsko-primorske“, zaključio je Mitropolit Joanikije.
Sveti Arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve, na predlog Visokopreosvećenog Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorsko-primorskog, odlikovao je:
Ordenom Svetog Save drugog stepena: Martina Vajbela (Martin Weibel) iz Friburga, Švajcarska; Dragicu Drekalović iz Podgorice; Klausa i Nikicu Kenet iz Friburga, Švajcarska; Vladislava i Jelenu Kostijerevčić iz Beograda.
Ordenom Svete Carice Milice Persidu Pandurović iz Beograda.
Ordenom Svetog kralja Milutina: Ranka Labovića iz Beograda; Đura i Zorku Pejović iz Budve; Rista Drekalovića iz Podgorice.
Ordenom Svetog Petra Cetinjskog: Georgija Džaparidze iz Gruzije; Branka i Tanju Vujičić iz Budve; Nikolu Mirotića iz Podgorice; Dušana Đoković iz Beograda; protojereja-stavrofora Dragana Mitrovića iz Podgorice; Aleksandra Sekulića iz Lozane, Švajcarska; Sava Vujoševića iz Bara; dr Nikolu Golo iz Tivta; dr Dragana i dr Sanju Šarić iz Podgorice.
Arhijerejskim gramatama odlikovani su: Savo i Dejan Anđić, Priboj; protomajstor Momčilo Stanojević, Bar; Radomir Živanić, Beograd; Slavko i Stanka Peličić, Podgorica; Jurgen Vierkoter (Jurgen Wierkotter), Švajcarska; Siniša Ivanović, Podgorica; Luka Boljević, Podgorica; Marko Carević, Budva; Dimitrije Dragović, Podgorica; Bogdan i Rada Kažanegra, Budva; Vladimir Čađenović, Podgorica; Mojaš i Valentina Karadžić, Budva; Vlade i Novak Bajčeta, Budva; Vladimir Despot, Podgorica; Dragan i Marko Bokan, Podgorica; Miroslav Vukšić, Tivat; Stanika Rajković, Budva; Dejan i Mira Rajković, Budva; Velimir Mijović i Srpsko kulturno društvo „Slovo Ljubve“, Bar; Miljan i Dušan Kastratović, Budva; Pantelija i Dara Damjanović, Banja Luka; Mladen Milanović, Banja Luka; Dragan i Marko Bokan, Podgorica; Božo Kuljača, Budva; Zoran Trifunović, Nikšić; Veselin Perović, Podgorica; dr Jelena Obadović, Berane; Ksenija Sekulić, Švajcarska; Perica Perović, Beograd; monah Simeon Dragović, Manastir Stanjevići; Trifun Grajič, Tivat i Predrag Drobnjak iz Tivta.
Odlikovanja su zaslužnima za pomoć u obnovi manastira Duljevo uručena tokom slavske trpeze.
