Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) pozvale su Vladu i Skupštinu da, kako su saopštili, bez daljeg odlaganja proglase 11. jul Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i obezbijede njegovo redovno institucionalno obilježavanje.
U zajedničkom saopštenju te tri nevladine organizacije (NVO) navodi se da Crna Gora ni ove godine nije zvanično ustanovila 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čime bi obezbijedila njegovo redovno institucionalno obilježavanje.
“Iako je prethodno, Skupština 2021. godine, u Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, prepoznala značaj i potrebu da se 11. jul ustanovi kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, a Crna Gora 2024. godine podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, država do danas taj memorijalni dan nije zvanično utvrdila”, kaže se u saopštenju koje je medijima dostavila HRA.
Navodi se da su se ta NVO, CGO i ANIMA, 11. juna obratile predsjednicima i Skupštine, ministrima vanjskih poslova i ljudskih i manjinskih prava pitanjem da li će država ove godine ipak obilježiti 11. jul.
Do danas, kako se bavodi, dobili su jedino odgovor Ministarstva vanjskih poslova i nezvaničnu informaciju iz kabineta potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića.
Iz Ministarstva vanjskih poslova su kazali da će u saradnji sa Kancelarijom rezidentne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, u petak, organizovati panel diskusiju o genocidu u Srebrenici, odgovornosti za njegovu prevenciju i značaju očuvanja sjećanja kao preduslova za sigurniju budućnost i suživot.
Dodaje se da su HRA, CGO i ANIMA iz kabineta potpredsjednika Skupštine Nurkovića nezvanično obaviještene da se priprema izložba o Srebrenici, koja bi trebalo da bude postavljena u holu Skupštine.
“Pozdravljamo ove aktivnosti kao doprinos njegovanju kulture sjećanja. Međutim, nijesmo dobili odgovor na pitanje o uspostavljanju Dana sjećanja”, kaže se u saopštenju.
HRA, CGO i ANIMA su naveli da uspostavljanje dana sjećanja nije presedan u praksi Skupštine, ali kako su naveli, nažalost, time se politički kalkuliše.
To, kako su dodali, potvrđuje i Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen iz 2024. godine, kojom je utvrđeno je da „22. april bude zvanično priznaje kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine“.
“Stoga, ne postoji nijedan opravdani razlog da se i 11. jul ne ustanovi kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, pogotovo jer je sama Skupština sebi to zadala prije pet godina”, smatraju u HRA, CGO i ANIMA-i.
Te tri NVO su pozvale vlasti da proglase 11. jul Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
“Pozivamo Vladu i Skupštinu Crne Gore da bez daljeg odlaganja proglase 11. jul Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i obezbijede njegovo redovno institucionalno obilježavanje, u skladu sa međunarodnim i domaćim obavezama Crne Gore”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, time bi država pokazala dosljednost sopstvenim odlukama, potvrdila privrženost univerzalnim vrijednostima ljudskih prava.
“I poslala jasnu poruku da njegovanje kulture sjećanja i poštovanje žrtava nijesu pitanje političke volje, već civilizacijske odgovornosti koja obavezuje na jasan otklon od negiranja i relativizacije genocida”, zaključuje se u saopštenju HRA, CGO i ANIMA-e.
