Šta je na Ekonomskom fakultetu danas drugačije u odnosu na period od prije nekoliko godina – prostor, nastava, digitalni alati ili sam način razmišljanja?
Promjene su značajne i vidljive na više nivoa. Prije svega, značajno je unaprijeđen sam prostor fakulteta – renovirane su učionice i računarske sale, modernizovana je biblioteka, a studenti danas imaju mnogo bolje uslove za rad i boravak na fakultetu. Paralelno sa tim, u upotrebi su savremeni digitalni alati koji olakšavaju organizaciju nastave, komunikaciju sa profesorima i pristup nastavnim materijalima. U saradnji sa partnerima, razvili smo edukativnu igricu pod nazivom ZUNO – Moja ekonomija koja studentima omogućava lakšu i zabavniju pripremu ispitnih pitanja.
Međutim, možda je još važnija promjena u načinu razmišljanja i pristupu obrazovanju. Danas se mnogo više insistira na praktičnom znanju, povezivanju sa privredom i pripremi studenata za tržište rada. Dobar primjer za to je program stručne prakse koji fakultet organizuje već četvrtu godinu zaredom za studente završnih godina. Kroz saradnju sa više od 70 kompanija, institucijama i državnim organima, preko 500 studenata imalo je priliku da stekne konkretno radno iskustvo još tokom studija, što ranije nije bilo toliko izraženo.
Danas je prisutnija i veća mobilnost studenata kroz Erasmus+ programe i partnerske sporazume sa evropskim univerzitetima. Studenti imaju priliku da dio studija provedu u inostranstvu, steknu nova iskustva i upoznaju drugačije modele obrazovanja i poslovne kulture. Takva razmjena doprinosi njihovom akademskom i ličnom razvoju, ali i većoj konkurentnosti na tržištu rada.
Sve to pokazuje da fakultet danas mnogo više funkcioniše po modelu savremenih evropskih univerziteta – sa fokusom na praktične vještine, digitalizaciju, mobilnost i aktivno uključivanje studenata u realno poslovno okruženje.
U toku modernizacija prostora vrijedna više od 1,8 miliona eura
Na Ekonomskom fakultetu danas su vidljiva značajna infrastrukturna ulaganja i modernizacija prostora. Koliko takve promjene utiču na kvalitet studiranja i ukupno studentsko iskustvo?
Takve promjene imaju mnogo veći značaj nego što se možda na prvi pogled čini. Kvalitet studiranja ne zavisi samo od nastavnog programa i profesora, već i od ambijenta u kojem studenti provode veliki dio dana. Kada imate moderan i funkcionalan prostor, savremeno opremljene sale, kvalitetnu internet infrastrukturu, računarske učionice i prijatan prostor za učenje i boravak, to direktno utiče na motivaciju i produktivnost studenata.
Posebno je značajno što Univerzitet Crne Gore posljednjih godina ulaže značajna sredstva u adaptaciju i modernizaciju prostora Ekonomskog fakulteta. Jedan od najvećih projekata podrazumijeva investiciju vrijednu više od 1,8 miliona eura za kompletnu adaptaciju najvećeg amfiteatra na Fakultetu, hola i sala u prizemlju fakulteta, biblioteke, knjižare i studentske službe, na površini većoj od 1.400 kvadrata. Očekujemo da ćemo novu generaciju studenata dočekati u potpuno novom ambijentu na njihovo i naše zadovoljstvo!
Pored toga, nedavno je otvoren i savremeno opremljen Klub studenata, alumnista i profesora Ekonomskog fakulteta, kao prostor namijenjen povezivanju studenata, radu na projektima, organizaciji događaja i razvoju studentskih inicijativa, što dodatno doprinosi kvalitetnijem i sadržajnijem studentskom iskustvu.
Kada biste studije ekonomije danas opisali kroz jednu vještinu koju studenti moraju da ponesu sa sobom, a koja prije desetak godina nije bila toliko važna – šta bi to bilo?
Mislim da je ključna vještina danas prilagođavanje promjenama uz analitičko razmišljanje. Prije desetak godina, studije ekonomije su se primarno oslanjale na teorijske modele, prepoznavanje tržišnih trendova i poslovnu statistiku. Danas, u svijetu preplavljenom informacijama, najveća vrijednost modernog ekonomiste nije posjedovanje podatka, već sposobnost da iz ogromnog skupa sirovih podataka izvuče smislenu i profitabilnu poslovnu odluku.
Takođe, odluke se donose u realnom vremenu. Student ekonomije danas mora znati kako da koristi savremene alate kao što su Python, R, SQL ili platforme za vizuelizaciju poput Power BI-ja kako bi analizirao ponašanje potrošača, optimizovao lance snabdijevanja ili predvidio finansijske rizike. Nekada je automatizacija bila rezervisana za inženjere i IT sektor, dok su se ekonomisti bavili kalkulacijom finansijskih indikatora. Ekonomisti danas moraju da razumiju kako algoritmi i vještačka inteligencija (AI) utiču na formiranje cijena, berzansko trgovanje i procjenu kreditnog rizika. Vještina nije u tome da ekonomista postane programer, već da zna da postavi pravo pitanje algoritmima i interpretira njihove rezultate. Ujedno, neophodno je znati i kako da kompleksne algoritamske proračune prevede na jednostavan jezik poslovne strategije koji uprava kompanije ili investitori mogu odmah da iskoriste.
Koliko danas studenti Ekonomskog fakulteta imaju prostora da, osim tradicionalnih karijernih puteva, razvijaju interesovanja za preduzetništvo, startapove, frilensing i analizu podataka još tokom studija?
Prostor za razvoj netradicionalnih karijera na ekonomskim fakultetima danas je neuporedivo veći nego ikada prije, a granica između klasičnog studiranja i realnog biznisa gotovo da ne postoji. Fakulteti shvataju da studenti više ne teže isključivo radu u bankama ili javnoj upravi, pa kreiraju čitav sistem podrške za startapove, frilensing i analizu podataka. Većina modernih fakulteta, uključujući Ekonomski fakultet u Podgorici, unutar svojih studijskih programa naglašava preduzetnički duh i inovativnost. Kroz namjenske centre, poput Centra za preduzetništvo ili blisku saradnju sa inovacionim centrima (kao što je IPC Tehnopolis), studenti imaju pristup mentorstvu. Fakultet redovno organizuje ili partnerski podržava takmičenja u pisanju biznis planova i lansiranju startap ideja, gdje najbolji timovi dobijaju početne grantove za dalje razrađivanje biznis ideja. Studenti ekonomije se sve češće spajaju sa studentima elektrotehnike i IT-ja na zajedničkim hakatonima, gdje ekonomisti preuzimaju ulogu biznis developera i kreiraju održive poslovne modele za tehnološka rješenja.
Jedna diploma za startap, marketing i korporativnu karijeru
Zašto je Ekonomski fakultet danas dobar izbor za buduće studente?
Ekonomski fakultet danas predstavlja jedan od najboljih izbora za buduće studente jer nudi izuzetnu fleksibilnost, širok spektar modernih vještina i direktnu ulaznicu u poslovni svijet, daleko prevazilazeći okvire klasične teorije.
Za razliku od usko specijalizovanih fakulteta, ekonomija vam pruža širok dijapazon mogućnosti u jednoj profesiji: sa istom diplomom možete voditi sopstveni tehnološki startap, raditi kao analitičar u korporaciji, upravljati marketingom globalnog brenda, voditi finansije u banci, baviti se poslovima osiguranja, računovodstvom ili revizijom. Samim tim, ekonomija je idealan izbor ako u ovom trenutku niste 100% sigurni čime tačno želite da se bavite u životu, jer vam otvara vrata u praktično svakoj industriji.
Dodatna atraktivnost naših studijskih programa je u njihovom transformisanju kako bi odgovorili na zahtjeve digitalnog doba. I možda najbitnije od svega, je kontinuirana direktna veza sa tržištem rada i obavezna praksa. Već sam istakla da program stručne prakse koji Fakultet organizuje već četvrtu godinu zaredom za studente završnih godina daje priliku studentima da steknu konkretno radno iskustvo još tokom studija u trajanju od mjesec dana i time, za vrijeme studija, steknu uvid u realno poslovno okruženje koje ih čeka nakon diplomiranja.
