Iz bolnica u Pljevljima, Beranama i Cetinju “Vijestima” su kazali da imaju zakupljeno grobno mjesto, dok iz bolnice u Nikšiću i kliničkih centara u Kotoru i Podgorici nijesu odgovorili na pitanja redakcije
Pravilno upravljanje medicinskim otpadom je jedno od ključnih pitanja zaštite javnog zdravlja i životne sredine, zbog čega ćemo nastaviti da unapređujemo mehanizme kontrole, edukacije i nadzora, kažu iz resora zdravlja
Za zbrinjavanje djelova tijela i organa, odnosno patoanatomskog otpada iz pojedinih zdravstvenih ustanova, u Crnoj Gori se teško obezbjeđuju grobna mjesta, adekvatan prostor i rashladni uređaji, dok istovremeno inspekcijski nalazi i izvještaj Državne revizorske institucije pokazuju da ni širi sistem upravljanja medicinskim otpadom ne funkcioniše kako bi morao.
Iz Ekološke inspekcije “Vijestima” su kazali da se, u skladu s važećom podzakonskom regulativom, dio patoanatomskog otpada sahranjuje u organizaciji javnih zdravstvenih ustanova, ali u pojedinim slučajevima i od strane građana, odnosno pacijenata koji su bili predmet određene hirurške intervencije.
Dio patoanatomskog otpada koji je tretiran hemijom čuva se u odgovarajućim skladištima zdravstvenih ustanova, a potom predaje ovlašćenim sakupljačima radi zbrinjavanja van Crne Gore.
“U vezi s ovim otpadom veoma često se javlja problem u vidu obezbjeđivanja grobnih mjesta, kao i obezbjeđivanja adekvatnog prostora i rashladnih uređaja za čuvanje”, kazali su iz inspekcije.
Iz bolnica u Pljevljima, Beranama i Cetinju “Vijestima” su kazali da imaju zakupljeno grobno mjesto, dok iz bolnice u Nikšiću i kliničkih centara u Kotoru i Podgorici nijesu odgovorili na pitanja redakcije.
Državna revizorska institucija je za bolnicu u Nikšiću utvrdila da se patoanatomski otpad predaje lokalnom pogrebnom preduzeću, ali i navela da su grobna mjesta u kojima se odlaže ta vrsta otpada skoro ispunjena, te da u ustanovi ne znaju na koji način će u budućnosti riješiti problem upravljanja ovom vrstom otpada.
Iz Ministarstva zdravlja su, odgovarajući na pitanja o patoanatomskom otpadu, kazali da se njegovo zbrinjavanje vrši u skladu sa Pravilnikom o uslovima, načinu i postupku obrade medicinskog otpada.
Direktor barske Opšte bolnice dr Miroslav Knežević , na pitanje “Vijesti” o grobnom mjestu, kazao je da se, u skladu sa smjernicama Ministarstva zdravlja, obratio Komunalnom preduzeću Bar dopisom od 11. maja ove godine, nekoliko dana nakon što su mu upućena novinarska pitanja.
On je naveo da se patoanatomski otpad prikuplja i skladišti u posebnim zamrzivačima, smještenim u privremenom skladištu bolnice.
“Dalje postupanje sa ovom vrstom otpada sprovodi se u skladu s posebnim procedurama definisanim Planom upravljanja medicinskim otpadom i u koordinaciji s lokalnom samoupravom, uz puno poštovanje principa bezbjednosti, zaštite zdravlja zaposlenih i očuvanja životne sredine”, poručio je Knežević.
DRI je utvrdila da je u barskoj bolnici, dok Knežević još nije bio na njenom čelu, došlo do promjene u odlaganju djelova tijela i organa, a da o tome nije obaviještena Agencija za zaštitu životne sredine. Revizori su konstatovali i da Ekološka inspekcija to nije tražila od bolnice, pa su joj preporučili da to učini.
U reviziji DRI piše da se taj otpad u barskoj bolnici “nakon privremenog skladištenja predaje komunalnom preduzeću – pogrebne usluge”, dok je ista ustanova s privrednim društvom “Hemosan” zaključila ugovor o prihvatanju opasnog, neopasnog i patoanatomskog otpada.
Sistem koji bi trebalo da spriječi da infektivni medicinski otpad završi među običnim smećem državu godišnje košta i do 780.000 eura, ali inspekcijski nalazi i izvještaj DRI pokazuju da kontrola i evidencije ne funkcionišu kako bi morale.
Ekološka inspekcija je u javnim zdravstvenim ustanovama zabilježila slučajeve odlaganja medicinskog otpada zajedno s komunalnim, kao i propuste u vođenju evidencija i dostavljanju godišnjih izvještaja Agenciji za zaštitu životne sredine (EPA).
Zakon o upravljanju otpadom za miješanje opasnog i neopasnog otpada predviđa kazne od 1.000 do 40.000 eura, ali podaci do kojih su došle “Vijesti” pokazuju da zbog takvih slučajeva niko nije kažnjen.
Zbrinjavanje infektivnog i oštrog otpada u državnim zdravstvenim ustanovama od 2011. obavlja privatna firma “Ekomedika”, na osnovu koncesionog ugovora s Vladom. Ugovor ističe za manje od dvije godine, a Ministarstvo zdravlja razmatra mogućnost da taj posao u narednom periodu preuzme Klinički centar Crne Gore. Najveća zdravstvena ustanova, međutim, ne odgovora na pitanja “Vijesti” kako bi takav model bio sproveden.
DRI je u reviziji uspjeha iz prošle godine ocijenila da upravljanje medicinskim otpadom u Crnoj Gori nije u dovoljnoj mjeri uspješno i da zahtijeva hitna sistemska rješenja, jačanje kontrole i bolju evidenciju, kako bi se smanjili ekološki i zdravstveni rizici.
Revizori su upozorili na nedostatak strateških dokumenata i relevantnih podataka, ali i na različita tumačenja o trajanju ugovora između Ministarstva zdravlja i privatne firme koja tretira taj otpad.
Ugovor o koncesiji sa “Ekomedikom” Vlada je zaključila početkom jula 2011. godine. Njime je toj kompaniji dato ekskluzivno pravo da finansira, izgradi i upravlja sistemom tretmana medicinskog otpada u Crnoj Gori, na period od 15 godina.
Iz Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu Vojislav Šimun , “Vijestima” su kazali da je u tom periodu uspostavljen funkcionalan sistem prikupljanja i obrade medicinskog otpada na teritoriji države, što je, kako navode, predstavljalo važan korak u institucionalnom uređenju ove oblasti.
Nalazi DRI, međutim, ukazuju na potrebu daljeg unapređenja pojedinih segmenata sistema, naročito u djelu nadzora, standardizacije procedura i jačanja operativnih kapaciteta, priznaju u tom resoru.
“Imajući u vidu da ugovor uskoro ističe, Ministarstvo razmatra više modela za buduće upravljanje ovim procesom, uključujući mogućnost da poslove tretmana medicinskog otpada u narednom periodu preuzme Klinički centar Crne Gore, uz cilj dodatnog unapređenja efikasnosti, održivosti i kontrole sistema”, rekli su “Vijestima”.
Medicinski otpad predmet je kontrola Ekološke inspekcije kod javnih i privatnih zdravstvenih ustanova. Inspektori kontrolišu da li ustanove imaju plan upravljanja otpadom i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, ali i da li se medicinski otpad odvojeno sakuplja od drugih vrsta otpada, razvrstava po vrstama, privremeno skladišti i zbrinjava u skladu s propisima.
Iz Ministarstva zdravlja tvrde da “najveći broj javnih zdravstvenih ustanova sprovodi adekvatno razvrstavanje medicinskog otpada od komunalnog otpada”.
Poručuju da je neophodno kontinuirano raditi na jačanju stručnih kapaciteta i dosljednoj primjeni procedura, kao i organizovati obuke koje će sprovesti Institut za javno zdravlje.
Iz Šimunovog kabineta naglašavaju da pravilno upravljanje medicinskim otpadom predstavlja jedno od ključnih pitanja zaštite javnog zdravlja i životne sredine, zbog čega će, kako navode, nastaviti da unapređuju mehanizme kontrole, edukacije i nadzora u ovoj oblasti.
Otpad medicinskih sredstava s isteklim rokom trajanja, shodno potpisanom ugovoru, ustanove predaju kompaniji “Hemosan” iz Bara na uništavanje.
DRI je zaključila da veliki broj zdravstvenih ustanova ne dostavlja godišnje izvještaje o otpadu Agenciji za zaštitu životne sredine.
Iz Ekološke inspekcije, koja radi u okviru Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, redakciji su saopštili da je u posljednje tri godine izvršeno oko 40 inspekcijskih nadzora u javnim zdravstvenim ustanovama.
Kontrole su pokazale da se u određenim slučajevima dešavalo da se medicinski otpad odlaže zajedno s komunalnim.
“U posmatranom periodu uočene su i nepravilnosti u smislu nevođenja evidencije o količinama i vrstama otpada, u skladu s katalogom otpada, a u formi djelovodnika otpada, te nedostavljanja godišnjeg izvještaja o otpadu Agenciji za zaštitu životne sredine u propisanom roku”, naveli su iz inspekcije.
Tokom 2024. godine, zbog utvrđenih nepravilnosti u vođenju evidencije o otpadu, pokrenut je prekršajni postupak protiv Opšte bolnice Nikšić kao pravnog lica i odgovornog lica u toj ustanovi.
Radi otklanjanja nepravilnosti, inspekcija je u prethodnom periodu ukazivala na propuste i donosila rješenja prema Domu zdravlja Pljevlja, Domu zdravlja Kolašin i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Od njih je traženo da Agenciji za zaštitu životne sredine dostave godišnji izvještaj o otpadu, izrade novi plan upravljanja otpadom i na njega pribave saglasnost EPA.
Iz “Ekomedike” su, odgovarajući na pitanje “Vijesti” kako su zadovoljni poslom koji obavljaju, s obzirom na izvještaj DRI, kazali da taj proces iz godine u godinu daje sve bolje rezultate, što im je, kako navode, i cilj.
Ugovor koji imaju s Vladom ističe za nešto manje od dvije godine. Na pitanje koliko su zaradili od tog posla, odgovorili su da se mjesečni prosjek kretao od 55.000 do 65.000 eura. Iz toga proizlazi da godišnje mogu prihodovati do 780.000 eura, što za period od 14 godina znači i do oko deset miliona eura.
Prosječna godišnja količina infektivnog i oštrog otpada, prema podacima “Ekomedike”, kretala se od 360 do 420 tona, odnosno mjesečno oko 30 do 35 tona. Na Klinički centar Crne Gore prosječno se odnosilo od 16 do 20 tona mjesečno.
Iz te firme tvrde da se aktivnostima zdravstvenog sistema i stalnom edukacijom koju sprovode medicinske ustanove o pravilnom razdvajanju otpada na mjestu nastanka, kao i pravilnim sakupljanjem u adekvatnoj ambalaži, značajno smanjuje eventualni rizik tokom sakupljanja, transporta i obrade.
Objašnjavaju da medicinski otpad koji se obrađuje čine infektivni i oštri otpad nastao pri liječenju – vate, gaze, igle, špricevi, jednokratna medicinska oprema i drugi materijal koji može biti potencijalno infektivan.
“Sistem upravljanja se konstantno unapređuje, rade se planovi upravljanja otpadom, vrše se kontrole pravilnog razvrstavanja, pakovanja i slično, a to utiče na pravovremeno reagovanje na razne izazove, kao što su pojačane aktivnosti ljeti i zimi, tokom turističke sezone, sezone virusa i tome slično. Medicinsko osoblje zdravstvenih ustanova na mjestu nastanka odvaja otpad, odlaže ga u odgovarajuću ambalažu i pravilno pakuje”, kazali su iz “Ekomedike”.
Na pitanje koliko su zadovoljni uslugom “Ekomedike”, iz Ministarstva zdravlja su odgovorili da ta firma medicinski otpad preuzima najčešće jednom sedmično, a po potrebi i češće. Proces vaganja, kako su naveli, realizuju zajedno zaposleni u zdravstvenim ustanovama i predstavnici koncesionara, kako bi se obezbijedila puna preciznost i transparentnost evidencije.
Iz Ministarstva zdravlja poručuju da je normativni okvir u ovoj oblasti u prethodnom periodu značajno unaprijeđen, s ciljem usklađivanja sa savremenim standardima i praksama Evropske unije.
Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja, donosi plan upravljanja medicinskim otpadom. Time se, kako navode iz Ministarstva zdravlja, dodatno jača institucionalni okvir i međuresorna koordinacija u ovoj oblasti.
Uprkos tome, DRI je upozorila da su državni Plan upravljanja otpadom i Plan upravljanja medicinskim otpadom istekli 2020. godine, a da još nijesu donijeti novi. Nacionalna strategija upravljanja medicinskim otpadom istekla je još 2012. godine.
Revizori su preporučili Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da razmotri potrebu donošenja Nacionalne strategije upravljanja medicinskim otpadom. Sugerisali su i da inicira izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom, kako bi se definisao vremenski period na koji se daje saglasnost na plan upravljanja otpadom.
Iz Šimunovog kabineta kažu da su dodatna pravila propisana Pravilnikom o uslovima, načinu i postupku obrade medicinskog otpada, kao i novim Pravilnikom o uslovima u pogledu kadra i opreme, načinu i postupku obrade medicinskog otpada.
Taj pravilnik, kako navode, predstavlja važan korak ka daljem usklađivanju domaćeg sistema s evropskim regulatornim standardima i primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Prema pisanju Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore iz februara ove godine, kompanija “Hemosan” iz Bara bavi se izvozom patoanatomskog otpada za potrebe KCCG-a, iako za to nema dozvolu.
Iz bolnica u više gradova “Vijestima” su kazali i da toj kompaniji predaju ljekove s isteklim rokom.
Direktor “Hemosana” Zoran Nikitović na niz pitanja novinarke o poslovima koje ta firma obavlja za državne ustanove odgovorio je da se sve informacije nalaze kod nadležnih organa. Upitan o profitu po tom osnovu, odgovorio je pitanjima o finansijama redakcije “Vijesti”.
“Vijesti” su javne zdravstvene ustanove pitale da li mogu tvrditi da kod njih ne dolazi do miješanja komunalnog i medicinskog otpada. Samo su iz pljevaljske i cetinjske bolnice direktno odgovorili da u tim ustanovama nije bilo takvih slučajeva.
Iz ostalih bolnica koje su dostavile odgovore – Bara, Bijelog Polja, Berana i Cetinja kazali su da otpad razvrstavaju na mjestu nastanka i da sprovode potrebne mjere kontrole, u skladu s preporukama nadležnih, kako bi se spriječilo miješanje medicinskog i komunalnog otpada.
Sve ustanove koje su odgovorile tvrde da se zaposlenima kontinuirano ukazuje na obavezu pravilnog razvrstavanja otpada, kako bi se spriječilo miješanje medicinskog i komunalnog otpada. Navode i da su medicinski radnici edukovani o toj temi i da poštuju smjernice, Zakon o upravljanju otpadom i pravilnike o načinu i postupku obrade medicinskog otpada.
“Ukoliko bi došlo do eventualne greške u odlaganju otpada, odmah se preduzimaju korektivne mjere i postupa po internim procedurama. Zaposleni redovno prolaze edukacije i obuke iz oblasti pravilnog upravljanja medicinskim otpadom”, rekli su iz beranske bolnice.
Upitnik “Vijesti”, koji je popunilo 108 čitalaca, pokazao je da više od polovine njih (58 odsto) ljekove kojima je istekao rok trajanja baci u komunalni otpad, iako je 71 procenata ukupnog broja upoznato sa tim da miješanje medicinskog i komunalnog otpada može predstavljati rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Gotovo 60 odsto gledalaca ocjenjuje da je cijelo društvo odgovorno za kontrolu i bezbjedno odlaganje medicinskog otpada – i građani i ustanove i državni organi.
Trećina ne vjeruje da zdravstvene ustanove u Crnoj Gori pravilno odvajaju i odlažu medicinski otpad, dok druga trećina poklanja djelimično povjerenje toj tvrdnji. Tek 15,68 odsto čitalaca ocjenjuje da zdravstvene ustanove to zaista rade po pravilima.
“U kontejnerima pored zdravstvenih ustanova može se uočiti da se medicinski miješa sa komunalnim otpadom… Apoteke treba da naglašavaju besplatnu mogućnost vraćanja ljekova kojima je istekao rok. Neophodno je više o tome razgovarati i pisati…”, samo su neki od odgovora.
Gledaoci i čitaoci “Vijesti” edukaciju vide kao ključ.
“Za nekoliko godina koliko se bavim ovim poslom ova tema nikada nije bila od značaja ni za struku, ni van struke. Potrebno je edukovati prvenstveno farmaceute i druge zdravstvene radnike koje su njihove obaveze, upoznati ih sa procedurama, predstaviti im smjernice i povezati ih sa kompanijama koje se bave prikupljanjem i uništavanjem medicinskog otpada… Toliko seminara i kongresa se organizuje na godišnjem nivou, a ni jedan, nikada, nije obrađivao ovu temu”, precizirano je u jednom osvrtu u upitniku.
“Ne mislim da je ključ u dosadašnjoj praksi slati inspekcije da kažnjavaju bez predlaganja bilo kakvog rješenja ili mogućnosti za stvaranje otvorenog dijaloga, mada da budem iskren ni inspekcijski nadzor nije zainteresovan za ovu temu, oni uglavnom gledaju da li je pečat ustanove ili ljekara izblijedio na receptu, a od ključnih problema, kao što su niski standardi u apotekarskoj djelatnosti se okreće glava. Tako da, “long story short”, edukacija, dijalog, otvorene diskusije i debate su ključ za svaki problem u svakom sektoru. Takođe i inspekcijski nadzor treba edukovati da su oni tu da pomognu državi da se standardi u okviru struke podignu i da se fokusiraju na stvari koje su zaista bitne, a ne da hodaju okolo i uzimaju harač.”
