Pacijenti sa karcinomom mokraćne bešike u Srbiji godinama su čekali savremene terapijske opcije koje su u mnogim zemljama već postale dio standardnog liječenja, a danas, kada su napravljeni važni pomaci u unapređenju liječenja, pacijenti i ljekari upozoravaju da borba ne smije da stane, jer i dalje veliki broj oboljelih čeka svoju šansu za savremenije liječenje.
Cilj je da se javnosti skrene pažnja na ovu često zanemarenu bolest, ali i na izazove sa kojima se pacijenti suočavaju tokom liječenja.
Iako se o karcinomu mokraćne bešike rijetko govori, procjenjuje se da u Srbiji svakoga dana sedam osoba dobije ovu dijagnozu. Godišnje oboli oko 2.500 ljudi, dok više od 1.000 pacijenata premine. Bolest se tri puta češće javlja kod muškaraca, a dodatni problem predstavlja činjenica da u ranim fazama često prolazi bez jasnih simptoma, zbog čega se kod velikog broja pacijenata otkriva tek kada bolest uznapreduje.
„Godinama unazad pacijenti oboljeli od karcinoma mokraćne bešike u Srbiji suočavali su se sa ograničenim mogućnostima liječenja u odnosu na savremene terapijske standarde koji se već primjenjuju u mnogim zemljama. Zato je važno što je u međuvremenu država omogućila dostupnost novih terapijskih opcija za pacijente sa mišićno-invazivnim karcinomom bešike, koja predstavlja savremen pristup liječenju i može da produži vrijeme bez progresije bolesti i doprinese boljem kvalitetu života pacijenata”, ističe Marko Đurić, predsjednik Udruženja pacijenata za borbu protiv karcinoma bešike, prostate, testisa i bubrega „Uro Takt”.
Kako je dodao, cilj Udruženja je da se otvori prostor za kontinuitet u unapređenju liječenja karcinoma mokraćne bešike u Srbiji, kako bi inovativne terapije bile dostupne pacijentima kroz različite faze bolesti, u skladu sa kliničkim indikacijama i individualnim potrebama.
„Vjerujemo da zajedničkim dijalogom pacijenata, ljekara i institucija možemo doprinijeti tome da sve više pacijenata dobije pravovremenu i adekvatnu terapiju”, rekao je Đurić.
Stručnjaci upozoravaju da pušenje predstavlja jedan od najznačajnijih faktora rizika za razvoj karcinoma mokraćne bešike, dok dodatni rizik nose profesionalna izloženost hemikalijama, hronične infekcije i iritacije mokraćne bešike, pojedini ljekovi i medicinski tretmani, kao i genetska predispozicija.
„Rak mokraćne bešike je agresivna bolest koja se teško liječi i ima lošu prognozu. Brzo može da napreduje i da daje metastaze. Kao i sa svim ostalim malignim bolestima, rana dijagnoza znatno poboljšava šanse za uspješno izliječenje. Iz tog razloga, krv u urinu predstavlja jasan signal da bi trebalo posumnjati na rak mokraćne bešike. Pa ipak, kad ljudi primijete takvu promjenu, obično budu u velikom strahu i ne traže ljekarsku pomoć”, istakao je prof. dr Zoran Džamić, direktor Klinike za urologiju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije.
Prema njegovim riječima, totalna hematurija, odnosno kompletno krvav urin, siguran je znak koji može da ukaže na ovu bolest.
Karakteristično je, kaže, da se ovakav urin ne javlja svakodnevno, već povremeno, kod nekih osoba jednom u dva mjeseca, a izostanak bola je još jedan od razloga zbog kog pacijenti ne traže ljekarsku pomoć.
„Hronične infekcije urinarnog trakta mogu da budu potencijalni etiološki činioci za nastanak tumora mokraćne bešike. Najzad, i opstrukcija, odnosno bol u nekom dijelu urinarnog trakta mogu da ukažu na ovu bolest. Stoga, kombinacija rane dijagnoze, efikasne hirurgije i novih terapija uliva nadu da ćemo u budućnosti uspješno izliječiti veći broj bolesnika sa ovom malignom bolešću”, objašnjava dr Džamić.
Novom listom ljekova, koja se izdaje o trošku osiguranja i koja će po najavi nadležnih uskoro početi da se primjenjuje, pacijentima u Srbiji prvi put biće dostupna savremena terapijska opcija u nemetastatskom stadijumu karcinoma mokraćne bešike, tačnije za resektabilni mišićno-invazivni karcinom, navode iz Udruženja.
Ova odluka predstavlja važan iskorak u liječenju, jer omogućava primjenu inovativnog terapijskog pristupa u ranijoj fazi bolesti, kada su šanse za kontrolu i ishode liječenja značajno veće, i time otvara novu mogućnost za pacijente koji do sada nisu imali ovu opciju na raspolaganju.
„Mišićno invazivni karcinom mokraćne bešike čini približno četvrtinu novodijagnostikovanih slučajeva i zbog značajno većeg rizika od lokalne progresije i udaljenog metastaziranja. Osnovna terapija mišićno invazivnog karcinoma bešike bez udaljenih metastaza je operacija. Kod ovih bolesnika odstranjuje se najčešće cijela mokraćna bešika i pridruženi limfni čvorovi, kako bi se poboljšala prognoza ovih bolesnika i smanjila mogućnost kasnije pojave udaljenih metastaza”, objašnjava dr Vesna Stojanović, onkolog internista u Univerzitetskom Kliničkom centru Niš.
Kako kaže, prije samog hirurškog liječenja potrebno je sprovesti takozvanu neoadjuvantnu terapiju koja je do skoro podrazumijevala samo primjenu hemioterapije na bazi platine.
Dr Stojanović dodaje da je od prošle godine standard u svijetu sprovođenje kombinacije hemioterapije na bazi cisplatine i imunoterapije, nakon toga se sprovodi operativno liječenje, a kada se ukloni mokraćna bešika, pacijent nastavlja još osam ciklusa imunoterapije koja ima za cilj potpuno uništenje eventualnih klonova malignih ćelija.
„Kombinacija hemioterapije i imunoterapije može dovesti do potpunog nestanka tumora i značajnog smanjenja rizika od pojave metastaza. Ova terapija je prepoznata kao novi standard liječenja invazivnog karcinoma mokraćne bešike, u vodičima vodećih uroloških i onkoloških udruženja kao jedina terapija koja je dovela do značajnog poboljšanja vremena bez progresije bolesti i ukupnog preživljavanja pacijenata uz prihvatljive neželjene efekte i očuvan kvalitet života. Lijek će uskoro biti na listi RFZO. Očekujemo ovu terapiju koja je po vodičima izmijenila ishode u ovoj veoma agresivnoj bolesti”, navodi ona.
Kako napominju iz Udruženja pacijenata, ovi pomaci su važni i ohrabrujući, ali pacijenti očekuju da se razvoj savremenog liječenja nastavi i u narednom periodu, kako nijedan pacijent ne bi ostao bez mogućnosti za adekvatnu terapiju.
„Imunoterapija je u svim onkološkim terapijskim vodičima dobila zasluženo mjesto u liječenju karcinoma mokraćne bešike kako u najranijoj fazi bolesti, tako i u uznapredovaloj, metastatskoj fazi. Standard liječenja metastatskog karcinoma mokraćne bešike je primjena hemioterapije koja daje dobar terapijski odgovor kod 70 odsto oboljelih”, navodi prim. dr sci. med. Suzana Matković, onkolog u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije.
Nažalost, ukazuje ona, početno dobar odgovor na hemioterapiju nije dugotrajan, 9–12 mjeseci.
Prema njenim riječima, primjena imunoterapije nakon hemioterapije u liječenju metastatskog karcinoma mokraćne bešike, tzv. terapija održavanja, danas predstavlja standard savremene onkologije, jer samo hemioterapijsko liječenje više nije dovoljno optimalno za ove pacijente.
„Uvođenje imunoterapije u fazi održavanja, na osnovu kliničkih studija, značajno produžava preživljavanje. Omogućava pacijentima da žive duže i kvalitetnije. Kliničke studije pokazuju značajno odlaganje progresije bolesti i smanjenje rizika od smrti za oko 25 odsto, što je potvrđeno i u praksi gdje oko 20 odsto pacijenata nema progresiju bolesti ni dvije godine nakon početka terapije”, kaže dr Matković.
Kako objašnjava, kod određenog broja oboljelih može se registrovati i potpuno povlačenje bolesti.
„Tokom posljednjih godina pacijentima u Srbiji dostupni su brojni inovativni ljekovi, ali imunoterapija za metastatski karcinom mokraćne bešike još uvijek nije na pozitivnoj listi. Nada svih koji su uključeni u liječenje pacijenata sa karcinomom mokraćne bešike je da će se, pored najavljenog stavljanja na listu imunoterapije za rani stadijum ovog karcinoma u okviru perioperativne terapije, na pozitivnoj listi naći i imunoterapija koja se primjenjuje u metastatskoj fazi bolesti”, kaže dr Matković.
U okviru kampanje biće potpisana i Deklaracija „Glas pacijenata: lijek po našoj mjeri”, dokument koji će okupiti predstavnike pacijenata i stručnu javnost sa ciljem da se ukaže na potrebu kontinuiteta u unapređenju liječenja i dostupnosti savremenih terapijskih opcija za pacijente u svim fazama bolesti, navodi se u saopštenju Udruženja, prenosi Tanjug.
