Nedostatak zakona o Vladi olakšao je izvršnoj vlasti u smislu eventualne etičke odgovornosti, pa tako i vodič izrađen po preporukama tijela Savjeta Evrope nema obavezujući karakter ili bilo kakvu drugu snagu, prenosi „Dan“.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) objavila je, po preporukama Grupe država protiv korupcije (GREKO), Vodič o pravima i obavezama za lica na najvišim izvršnim funkcijama, javne funkcionere i državne službenike. Međutim, dobro upućeni kažu da on nema nikakvu snagu jer Vlada nema ni etički odbor pred kojim bi trebalo da se evetualno odgovara za propuste ili druge neodgovorne ili nemoralna postupke. Preduslov za postojanje etičkog odbora je zakon o Vladi.
Vodič obuhvata predsjednika Vlade, potpredsjednike Vlade, ministre, državne sekretare, šefa kabineta i zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, kao i posebne savjetnike predsjednika i potpredsjednika Vlade.
Jedan od osnivača Preokreta Srđan Perić smatra da je izvor problema što vlast želi da vlada mimo bilo kakvih organičenja, pa mehanizmi koji bi trebalo da suspregnu njenu samovolju ne da neće biti osnaženi, već će se obesmišljavati i postojeći antikorupcijski okvir.
– Kada je u pitanju Vodič o pravima i obavezama za lica na najvišim izvršnim funkcijama, javne funkcionere i državne službenike i njegova primjena evidentan problem je što nemamo zakon o Vladi. Nažalost, i da je bio usvojen sa odredbama koje su ranije bile predstavljane javnosti, situacija ne bi bila bitno drugačija. Naime, taj zakon bi morao precizno da definiše obaveze i odnose, prije svega Vlade prema parlamentu, a ostaje utisak da je koncipiran više kao formalno ispunjavanje obaveze, nego kao stvarni pokušaj institucionalnog uređenja izvršne vlasti. To se vidi već na nivou osnovne logične pretpostavke da bi bilo dobro da konačno znamo broj i naziv ministarstava, koji se ne bi mijenjali prema postizbornim dogovorima, već bi proisticali iz realnih potreba građana i institucionalnih zahtjeva za organizovanje efikasne i pravedne izvršne vlasti, koja djeluje u skladu sa Ustavom i zakonom – rekao je Perić.
Dodaje da bi etički aspekt bio korak dalje, a da pritom nismo ispunili ni onaj početni da razgraničimo oblasti djelovanja unutar izvršne vlasti.
– Vodič koji je ASK objavila na svom sajtu pisan je sa namjerom da se lakše razumiju pravila koja se primjenjuju u oblasti sukoba interesa, nespojivosti funkcija, zaštite zviždača…, što bi zapravo, kako se navodi u dokumentu, trebalo da vodi smanjenju nejasnoće izazvanih fragmentiranim zakonodavstvom i podzakonskim aktima. Dodajem i da ovo otvara pitanje potrebe pojednostavljivanja i građenja funkcionalnijeg zakonskog okvira u ovoj materiji, a da se pritom ne ispuste antikorupcijski standardi. Formalnopravno gledano, za oblast etike i integriteta unutar Vlade trebalo bi da bude nadležan etički odbor. Čak i u slučaju da se usvoji taj zakon u formi koja formalno osnažuje takvo tijelo, na osnovu dosadašnje prakse vladinih najviših zvaničnika, teško bi bilo očekivati odlučno djelovanje tijela koje bi njih kotrolisalo. Podsjetimo se da i danas imamo situacije da pojedine institucije ne postupaju po sudskim presudama, pa nije teško pretpostaviti koliko bi za Vladu bilo obavezujuće djelovanje etičkog odbora, koji ima drastično manju institucionalnu snagu od suda. Nije mi namjera da potcijenim potrebu vodiča za lakše kretanje kroz propise, ali korijen problem je dublji od nerazumijevanja legislative; on leži u namjeri vlastodržaca da njihova samovolja bude iznad svakog zakonskog propisa, pa i Ustava. Ova nevolja se može susprezati jedino kroz dodatni pritisak javnosti. Muka koju smo imali sa prethodnim vlastima nastavlja se i danas – ocijenio je Perić.
Ističe da je suština da vlast, koja upravlja opštim interesom, mora biti neprestano kontrolisana od strane onih koji joj daju legitimitet, a to su građani.
– Povjerenje se ne daje kao carte blanche na neodređeno vrijeme, već kao oročen legitimitet i prenos suvereniteta građana za donošenje odluka, uz jasno uspostavljene mehanizme kontrole u tom procesu – rekao je Perić.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije, prof. dr Đorđije Blažić, situaciju u Crnoj Gori upoređuje sa nerazvijenim zemljama, pa ga ne iznenađuje što nemamo zakon o Vladi.
– To je katastrofa. To ima samo ovdje i u Zimbabveu. Priča o zakonu o Vladi traje 30 godina. Nije to slučajno. Toga nema ni u Africi. Kada vlastima treba da donesu zakon za sebe i za svoje privilegije, odmah ga donesu. Za jedan dan. Sramota je šta se dešava u ovoj zemlji. Ja zaista riječi nemam. Crna Gora i nije država, jer njene institucije nemaju legalitet i legitimitet. Pričao sam o tome i nikoga za to nije briga. Bitno je da oni imaju svoje portfolije, da su se utalili, zauzeli fotelje i da završavaju za svoje interese. Briga njih za ovaj narod i za sistem. Institucionalni raspad sistema – ocijenio je Blažić.
Iz ASK, koja je izradila Vodič o pravima i obavezama za lica na najvišim izvršnim funkcijama, javne funkcionere i državne službenike, kažu da je cilj jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru. Dokument je izradio slovenački ekspert dr Jure Škrbec, na inicijativu Agencije.
– Dokument će omogućiti bolje razumijevanje pravila koja se primjenjuju u kontekstu sukoba interesa, nespojivosti funkcija, prijavljivanja imovine, poklona, zaštite zviždača, lobiranja, planova integriteta i transparentnosti, smanjiti nejasnoće izazvane fragmentiranim zakonodavstvom i podzakonskim aktima, te podržati zakonito, etično i na integritetu zasnovano obavljanje javnih funkcija. Dokument ne uvodi nova pravna pravila, niti zamjenjuje postojeće propise, već na jednom mjestu objedinjava relevantne obaveze, pojašnjava njihov obuhvat primjene i doprinosi unapređenju pravne sigurnosti i svijesti o obavezama koje proizilaze iz antikorupcijskog normativnog okvira. Odnosi se na tri glavne kategorije prepoznate kroz crnogorski pravni okvir i preporuke GREKO-a: lica na najvišim izvršnim funkcijama, javne funkcionere u smislu Zakona o sprečavanju korupcije, te državne službenike i namještenike– odgovorili su iz ASK na pitanja „Dana“.
Iz ASK su naveli da su svi javni funkcioneri dužni da postupaju zakonito, nepristrasno i isključivo u javnom interesu, striktno se pridržavajući principa integriteta.
– To, između ostalog, podrazumijeva obavezu izbjegavanja svakog sukoba interesa, potpunu transparentnost u pogledu prihoda i imovine i odbijanje svih oblika neprimjerenih uticaja. Iako sam vodič kao priručnik nema kaznenu moć, on se temelji na zakonskim odredbama čije je kršenje strogo sankcionisano. Ključnu ulogu u nadzoru nad pravilim koja se tiču oblasti antikorupcije ima ASK, koja je kao nezavisno tijelo nadležna za sprovođenje tri temeljna zakona: Zakona o sprečavanju korupcije, Zakon o lobiranju i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja – istakli iz ASK.
Izrada Vodiča predstavlja važan korak ka podršci zakonitom, etičnom i na integritetu zasnovanom obavljanju javnih funkcija, kao i ka daljem jačanju otpornosti institucija na rizike od korupcije.
Vodič o pravima i obavezama je sveobuhvatan antikorupcijski priručnik, čija je osnovna svrha da na jednom mjestu objedini i pojasni prava, obaveze i odgovornosti prije svega javnih funkcionera, ali i državnih službenika, koje su trenutno fragmentisane kroz brojne zakone i podzakonske akte.
Ovaj vodič ne zamjenjuje postojeće zakone, već predstavlja praktični priručnik koji služi da otkloni pravne nejasnoće, saopštili su iz ASK.
