Kako su kazali, Demokratska Crna Gora nastavila je terenske aktivnosti povodom reevidencije članstva, a tim povodom u Donjoj Gorici održan je skup kojem su prisustvovali članovi Dmeokrata.
“U neposrednom, otvorenom i sadržajnom razgovoru sa Aleksom Bečićem, kao i sa funkcionerima partije, građani su imali priliku da iznesu svoje stavove, sugestije i očekivanja, dok je posebna pažnja posvećena nastavku borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, jačanju institucija, očuvanju stabilnosti i daljem evropskom razvoju Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Govoreći o političkoj dosljednosti i odnosu prema javnim funkcijama, Bečić je poručio da su Demokrate svojim radom, ponašanjem i rezultatima pokazale da nijesu svi isti i da politika može biti časna, odgovorna i oslobođena ličnih privilegija.
“Znamo da je svaki čovjek koji nam je dao podršku to učinio iz ubjeđenja, a ne iz interesa, pritiska ili straha. Znamo i da smo svaku državnu funkciju koju smo obavljali vršili časno, odgovorno i čista obraza. Niko iz naših redova nije optužen za kriminal i korupciju. Niko nije koristio funkciju da bi se bogatio na račun države i javnog interesa”, naveo je Bečić.
Bečić je istakao da rade za platu i ništa mimo plate.
“A istovremeno se suočavamo sa najtežim nasljeđem prošlosti institucijama koje su godinama bile slabljene i organizovanim kriminalnim strukturama koje su rasle pod okriljem bivšeg režima“, poručio je Bečić.
On je naglasio da politička konkurencija, svjesna sopstvenog pada i nemoći, pokušava da preko dijela društveno-medijske scene demotiviše građane i nametne opasnu tezu da je „sve isto“.
“Nije sve isto, niti smo isti. Nikada nijesmo bili isti. Uvijek smo se razlikovali od onih koji su državu doživljavali kao privatno vlasništvo, institucije kao partijske punktove, a javne resurse kao plijen. Ono na šta smo upozoravali dok smo bili opozicija danas potvrđuju policijski, tužilački i sudski procesi.
Danas se jasno vidi ko je govorio istinu, a ko je državu skrivao iza parole patriotizma dok je ispod te parole gradio sistem privilegija, zloupotreba i zaštite kriminala“, kazao je Bečić.
On je poručio da bi bilo izuzetno opasno da se strukture bivšeg sistema ikada vrate u priliku da upravljaju državom, jer bi to značilo zaustavljanje reformi i pokušaj obnavljanja mehanizama koji su Crnu Goru godinama držali zarobljenom.
“Zato nema povratka na staro. Nema povratka politici koja je razarala institucije, dijelila narod, hranila kriminalne mreže i trošila državu za interese privilegovanih pojedinaca. Crna Gora ne smije nazad u sistem u kojem je moć bila iznad zakona, partija iznad države, a interes pojedinaca iznad interesa građana“, poručio je Bečić.
Govoreći o ekonomskim pokazateljima i stanju koje je nova vlast zatekla nakon 2020. godine, Bečić je istakao da su problemi bili ogromni, institucije oslabljene, dugovi naslijeđeni, a sistem opterećen decenijama pogrešnog upravljanja.
“Nijesmo Crnu Goru počeli da oporavljamo sa livade, nego iz bunara problema, dugova i urušenih institucija. Javni dug je 2020. godine bio 105 odsto BDP-a, a danas je prepolovljen. Nezaposlenost je nekada bila duboko dvocifrena, a danas je jednocifrena. Plate i penzije su značajno veće, a država, uprkos svim izazovima, pokazuje da može da se oporavlja kada se njome upravlja odgovorno, a ne pljačkaški“, istakao je Bečić.
On je posebno naglasio da je borba za čist, profesionalan i oslobođen sektor bezbjednosti jedan od najvažnijih procesa u savremenoj istoriji Crne Gore.
“Danas čistimo sektor bezbjednosti od partijskog, kriminalnog, klanovskog i bilo kog nedozvoljenog uticaja. To nije lak proces, jer se ne raskida za dan ono što je građeno decenijama. Ali danas policijom upravljaju profesionalci koji imaju podršku da idu do krajai sprovode zakon.
A kada profesionalcima otvorite vrata, kada im skinete političke lance, kada im date punu podršku i zaštitite od centara moći, tada institucije počinju da rade ono zbog čega postoje, da štite državu, zakon i građane“, kazao je Bečić.
Govoreći o evropskom putu Crne Gore, Bečić je ocijenio da je prethodna vlast svjesno držala državu u blokadi, jer je znala da nema evropskog puta bez ozbiljne borbe protiv kriminala i korupcije.
“Evropski put bio je blokiran jer nijesu htjeli da suštinski zatvore poglavlja 23 i 24. Znali su da bez borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije nema ulaska u Evropsku uniju. A znali su i da bi ta borba neminovno otvorila pitanje odgovornosti onih koji su decenijama upravljali sistemom.
Za dvije i po godine uspjeli smo da odblokiramo proces, dobijemo IBAR i zatvorimo 11 poglavlja, dok su prethodne vlade za 12 godina zatvorile svega tri. To je razlika između politike izgovora i politike rezultata“, naglasio je Bečić.
On je poručio da Crnoj Gori danas trebaju stabilnost, vladavina prava, investicije, snažne institucije i evropska zaštita koju donosi članstvo u Evropskoj uniji.
“Crna Gora nema pravo da se vrati politici koja ju je dijelila, zaduživala, obespravljivala i zarobljavala. Crna Gora mora naprijed, putem pravde, reda, institucija, evropske budućnosti i odgovorne politike koja služi građanima, a ne privilegovanim krugovima”, zaključio je Bečić.
