Planetarni naučnik iznosi argumente za slanje namenske sonde na Uran

Planetarni naučnik iznosi argumente za slanje namenske sonde na Uran

Ketlin Mandt, planetarni naučnik iz Laboratorije za primenjenu fiziku Univerziteta Džons Hopkins, objavila je članak Perspectives u časopisu Sajens u kojem tvrdi da NASA treba da pošalje namensku sondu na planetu Uran. Ona napominje da se 2032. otvara prozor za lansiranje takve sonde.

Planetarni naučnici su proveli mnogo više vremena proučavajući Mars nego druge planete, delom zbog njegove bliske blizine, a delom zbog činjenice da Mars ima površinu na koju letelice mogu da slete. Planete koje imaju gustu atmosferu, s druge strane, teže je proučavati, posebno ako ne pružaju mesto za sletanje.

Ipak, tvrdi Mandt, takvo istraživanje je važno. A pokretanje razvoja sonde za proučavanje Urana, dodaje ona, bio bi dobar početak. Ona dalje napominje da bi sada bio dobar trenutak za početak takvih planova jer bi sledeći dobar period za lansiranje sonde Uran bio 2032. godine, kada će Jupiterovo poravnanje sa Zemljom omogućiti manevar praćkom prema Uranu. Ona čak predlaže ime za sondu: orbiter i sonda Uran (UOP).

Smatra se da je Uran čudna patka Sunčevog sistema zbog njegovog nagiba od 90 stepeni u odnosu na putanju orbite – njegov nagib mu daje izgled da se kotrlja duž ravni. Nagib takođe daje planeti ekstremne sezonske varijacije jer kruži oko Sunca jednom u 84 godine. I čini posmatranja sa Zemlje mutna i maglovita, što nije baš pogodno za istraživačke napore. Samo jedna letelica je ikada doletela do Urana — Voiager II, još 1986. godine — i proletela je samo na putu ka Neptunu.

Uran se smatra ledenim gigantom zbog dva teška elementa koji čine većinu njegove atmosfere: helijum i vodonik. Takođe ima 27 meseci koji kruže oko planete, prateći njen čudan nagib. Uran takođe ima ono što Mandt opisuje kao „čudne prstenove“.

Ona takođe napominje da se o planeti ne zna mnogo više, zbog čega NASA treba da postavi sondu u stalnu orbitu oko nje. Sonda bi otkrila pravu prirodu atmosfere planete, utvrdila da li je njeno jezgro napravljeno od kamena ili leda i možda objasnila kako je došlo do tako čudnog nagiba. Takođe bi moglo pomoći u naporima usmerenim na učenje kako se formiraju ledeni divovi.