„Crna Gora i dalje vraća dugove koji su nastali u periodu prije 2020. godine, dok se svako novo zaduženje koristi za otplatu tih starih obaveza, a ne za tekuću potrošnju – uključujući plate, penzije i socijalna davanja. Ovakav pristup omogućava stabilizaciju javnih finansija i smanjenje rizika u upravljanju javnim dugom“, rekao je Turković.
Kako navodi, ko god prati makroekonomske pokazatelje zna da se nivo javnog duga mjeri u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), jer jedino taj pokazatelj realno prikazuje sposobnost jedne zemlje da servisira svoj dug u odnosu na ekonomsku snagu.
„U tom kontekstu, Crna Gora tek u poslednje tri godine (2023–2025) ima javni dug unutar Mastriškog kriterijuma od 60% BDP-a, što predstavlja značajan napredak u upravljanju javnim finansijama. Projekcije pokazuju da će se ovaj trend održati i u narednim godinama, sa ciljem da se nivo javnog duga zadrži ispod 60% do 2028. godine“, piše Turković na mreži „X“.
Crna Gora i dalje vraća ‘stare dugove’ iz perioda prije 2020. godine, a svako novo zaduženje se koristi za otplatu tih dugova, a ne za tekuću potrošnju (plate, penzije, socijalna davanja), što podržava stabilizaciju javnog duga.
