Svim organima mjesnih zajednica (MZ) u Baru mandat je istekao krajem prošle godine, a lokalna uprava još nije pokrenula proces izbora novih savjeta i predsjednika.
Iz Opštine Bar to pravdaju neažurnošću nadležnog ministarstva i kašnjenjem s usvajanjem Zakona o lokalnoj samoupravi.
Savjeti i predsjednici mjesnih zajednica (MZ) u Baru izabrani su u decembru 2020. godine, na period od četiri godine, odlukom Skupštine opštine (SO) Bar. Njihov mandat istekao je u decembru 2024. godine, ali oni nastavljaju da pokrivaju lokalne funkcije.
SO ih je imenovala na predlog predstavnika političkih partija, odnosno koalicija zastupljenih u SO Bar iz reda građana koji imaju prebivalište na području MZ za koju se savjet imenuje, srazmjerno broju glasova dobijenih u toj MZ na posljednjim održanim izborima.
U ovom slučaju, riječ je o izborima iz 2018. godine, posljednjim za odbornike u barskoj skupštini u momentu donošenja ove odluke. Tada je imenovano 12 savjeta MZ, a svaki je izabrao i svog predsjednika ili predsjednicu i sekretara ili sekretarku.
Iz tog razloga su na čelu MZ ljudi iz vladajuće koalicije, najviše iz reda Demokratske partije socijalista (DPS).
Članovi savjeta biraju se na zborovima građana, čije je održavanje predviđeno 60 dana prije isteka mandata u aktuelnom sastavu, što, zasada, nijedan savjet MZ nije uradio.
Na pitanje “Vijesti” zbog čega nijesu izabrani novi organi MZ, iz Opštine Bar su odgovorili da je za sprovođenje izbora organa MZ neophodno od nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova pribaviti ovjereni izvod iz registra prebivališta sa podacima o ličnom imenu i prezimenu. Takav registrar treba još da sadrži i jedinstveni matični broj i adresu prebivališta svih punoljetnjih građana na području MZ u kojoj se sprovode izbori, a zatim da se dostavi savjetu MZ. Iz barske lokalne uprave kažu da ti registri nijesu valjani jer nedostaje preciznosti.
“Od nadležnog ministarstva nijesmo uspjeli dobiti bazu podataka koja bi bila primjenjiva u praksi za potrebe izbora organa mjesnih zajednica, jer ista ne sadrži podatke o adresi stanovanja građana po mjesnim zajednicama već po naseljima i ulicama, koje često u praksi prolaze kroz više mjesnih zajednica”, naveli su.
Još su kazali i da su se oslanjali na donošenje novog Zakona o lokalnoj upravi, koji ovo pitanje drugačije reguliše, a njegovo usvanjanje su očekivali do kraja prošle godine.
Navode da bi postojeća Odluka o mjesnim zajednicama potom bila usklađena sa zakonom, pa bi organizovali postupak izbora organa MZ.
Rukovodstva MZ nijesu ni pokretala postupke za sprovođenje zborova jer ne postoji adekvatna baza podataka, koju vodi nadležni organ državne uprave, naveli su, kao i zbog prolongiranja roka za donošenje novog Zakona o lokalnoj samoupravi.
Nacrt Zakona o lokalnoj samoupravi bio je na javnoj raspravi u toku 2024. godine, napomenuli su, te će nakon njegovog usvajanja u Skupštini Crne Gore razmotriti odredbe u odnosu na mjesnu samoupravu, a samim tim i obaveze za donošenje nove odluke o MZ po istom ili sličnom modelu za sve jedinice lokalnih samouprava.
Nacrt odluke o MZ će biti na javnoj raspravi kao i sve druge odluke koje se usvajaju na sjednicama SO Bar, poručili su iz Opštine Bar.
Odbornik Demokrata u SO Bar Milan Nešković “Vijestima” je kazao da sama činjenica da je mandat savjeta MZ istekao prije više od devet mjeseci govori o faktičkom obesmišljavanju funkcije tih organa.
Napominje da je shodno članu 29 Odluke o mjesnim zajednicama, nadležni organ uprave dužan da najmanje 60 dana prije isteka mandata obavijesti savjet o obavezi preduzimanja pripremnih radnji za pokretanje postupka izbora novog savjeta mjesne zajednice. Tu dužnost nadležni organ uprave nije izvršio.
Istim članom odluke predviđeno je da za potrebe izbora za članove savjeta nadležni organ lokalne uprave u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavještenja savjetu o obavezi preduzimanja pripremnih radnji za pokretanje postupka izbora novog savjeta, od nadležnog ministarstva pribavi ovjereni izvod iz registra prebivališta sa podacima punoljetnih građana na području mjesne zajednice u kojoj se sprovode izbori i dostavi ga savjetu mjesne zajednice.
Odlukom je predviđeno da postupak izbora savjeta u novom mandatu bude okončan do isteka mandata savjeta čiji je mandat u toku, naglašava Nešković.
Nešković ocjenjuje da se suština problema nalazi u članu 27 koji predviđa izbor članova savjeta srazmjerno broju glasova dobijenih u toj mjesnoj zajednici na posljednjim lokalnim izborima.
“To je razlog zašto se vlast u Baru pravi mrtva po pitanju mjesnih zajednica. Trenutno stanje im odgovara jer su imali predsjednike savjeta u svim mjesnim zajednicama. Novim izborom savjeta mjesnih zajednica situacija bi se znatno promijenila, jer je aktuelna vlast na posljednjim lokalnim izborima osvojila manje glasova od partija opozicije na Topolici, u Šušnju, Bjelišima i Sutomoru”, istakao je.
Kao primjer za to navodi MZ Bar 1 Topolica, u kojoj je vlast osvojila 1.973 glasova, a opozicija 3.378 glasova, pa bi opozicija imala većinu u savjetu i predsjednika savjeta.
“Interes građana treba da bude iznad svih političkih kalkulacija i potrebno je što prije izabrati nove savjete i predsjednike savjeta, kako bi bili uključeni u izradi budžeta za 2026. i Programa uređenja prostora za 2026, ključnih akata koji se direktno tiču razvoja mjesnih zajednica”, navodi Nešković.
U gradu pod Rumijom, pored DPS-a, većinu u SO čine Socijaldemokrate (SD), Socijaldemokratska partija (SDP) i Liberalna partija (LP), dok u opozicionim klupama sjede Demokrate, Biram Bar, Bošnjačka stranka, koalicija “Za budućnost Bara”, Ujedinjena Crna Gora i Pokret za promjene.
