Sa druge strane poslanici vlasti su na fonu onoga što tvrdi premijer – sve je pod kontrolom i rezova neće biti
Dok premijer Milojko Spajić tvrdi da ekonomija u Crnoj Gori prilično dobro radi – brojke pokazuju manje noćenja u sezoni, nikad manju pokrivenost uvoza izvozom, veliki deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Da li su ovo znaci za uzbunu pred jesen i zimu, treba li da brinemo za crnogorsku ekonomiju, ili je stanje uobičajeno, Televizija Vijesti je pitala poslanike.
Opozicija kaže da ima razloga za zabrinutost i poziva na konsenzus da se spasi što se spasiti može. Sa druge strane poslanici vlasti su na fonu onoga što tvrdi premijer – sve je pod kontrolom i rezova neće biti.
Ekonomski indikatori ukazuju na vrlo zabrinjavajuću situaciju u crnogorskoj ekonomiji, zbog čega u opoziciji smatraju da je hitno potreban kosenzus o njenom razvoju u narednoj deceniji. Za vlast, ipak, mjesta za zabinutost nema i tvrde da od postojeće ekonomske strategije ne bi trebalo odstupati.
„Nije to stvar predizborne kampanje, stvar bilborda, stvar kratkoročnog dobijanja određenog broja glasova, nego bi trebalo da imamo dugoročno održivu strategiju razvoja crnogorske ekonomije. Mi to, nažalost, u Crnoj Gori nemamo“, kazao je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
„Vjerujem u crnogorsku ekonomiju, a predstavnici vlasti su tu da učine crnogorsku ekonomiju boljom nego što je bila juče. Ja zaista ne vidim razlog za zabrinutost i da li nas na jesen čekaju neki ekonomski rezovi ili neki ekonomski momenti koji bi značili odstupanje od fiskalne strategije ili odstupanje od trenutne ekonomske politike“, rekao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković (Bošnjačka stranka).
A, podaci govore da bruto domaći proizvod (BDP) bilježi najniži rast u posljednjih osam godina, ukoliko se izuzmu godine koronavirusa, a spoljno-trgovinski deficit je najveći u posljednjih deceniju i po. Prema podacima Monstata u prvih sedam mjeseci iznosio je 2,8 milijardi eura, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na isti period prošle godine pala sa 14 na 13 odsto.
„Povećanje uvoza može da bude determinisano i samom činjenicom da u Crnoj Gori danas živi određeni broj ljudi koji su platežno sposobni, a samim tim je to generisalo, moguće i neku veću potrošnju i potrebu za većim uvozom“, kazao je Nurković.
Mugoša sa druge strane ukazuje i na probleme u turizmu, odnosno smanjen broj noćenja u prvih šest meseci za 370 hiljada, kao i na to što je broj blokiranih firmi porastao za 2.200 za pet godina, i da mala preduzeća šestu godinu posluju s gubitkom.
„Vidite kako nam je i stanje samih javnih finansija u dijelu Fonda PIO gdje će deficit doći do 400 miliona eura. Vidimo da u određenim kategorijama prihodi nisu na nivou planiranih, prije svega radi se o doprinosima. S druge strane imamo drastičan rast cijena. Inflacija u Crnoj Gori je više nego duplo veća nego u zemljama euro zone“, rekao je Mugoša.
Da su cijene nekontrolisano rasle, saglasni su u vladajućem Pokretu Evropa sad (PES). Za njihov rast u trgovinskim lancima krive Agenciju za zaštitu konkurencije, čiji izvještaji o radu za prethodne dvije godine nisu danas prošli Odbor za ekonomiju.
„Mi revnosno pratimo pravilo o kontroli državne pomoći, ali kada je u pitanju kontrola tržišta i oligopola, odnosno monopola, tu nemamo ništa, nemamo nikakvu reakciju. I ono što meni smeta u vašim izvještajima za prošlu godinu je to što smo imali evidentan rast cijena u trgovinskim lancima i farmaceutskoj industriji, a u izvještajima ne vidim da se ijedna kontrola odnosila upravo na taj sektor“, kazao je Vasilije Čarapić, poslanik PES-a.
Da to nije bio samo posao agencije već prvenstveno Vladin, smatraju u opoziciji, koja je mjesecima ranije predlagala uvođenje mjera za korekciju cijena. Na smanjenje PDV-a na hranu, čime se ovih dana bavi Švedska, kako bi podržala domaćinstva, mi ne smijemo ni da pomislimo, jer je budžet, kažu, sveden na naplatu poreza.
