Nakon što su se dvojica lidera sastala u američkoj državi Aljasci u petak, Tramp je rekao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da je Putin ponudio da zamrzne većinu linija fronta ukoliko Kijev ustupi čitav Donjeck, industrijsku oblast koja je jedan od glavnih ciljeva Moskve, kazao je izvor upoznat sa slučajem.
Zelenski je odbio taj zahtjev, naveo je isti izvor.
Rusija već kontroliše petinu Ukrajine, uključujući oko tri četvrtine Donjecke oblasti, u koju je prvi put ušla 2014. godine.
Tramp je takođe rekao da se složio s Putinom da mirovni sporazum treba tražiti bez prethodnog primirja koje su Ukrajina i njeni evropski saveznici zahtijevali. To je predstavljalo promjenu u odnosu na njegov stav prije samita, kada je izjavio da neće biti zadovoljan ukoliko ne bude postignuto primirje.
„Svi su utvrdili da je najbolji način da se okonča užasni rat između Rusije i Ukrajine da se ide direktno na Mirovni sporazum, koji bi okončao rat, a ne na puko Primirje, koje se često ne održi“, objavio je Tramp na mreži Truth Social.
Zelenski je rekao da ruska nespremnost da zaustavi borbe otežava napore da se postigne trajan mir.
„Zaustavljanje ubijanja je ključni element zaustavljanja rata“, rekao je on na mreži X.
Ipak, Zelenski je rekao da će se u ponedjeljak sastati s Trampom u Vašingtonu.
To će evocirati uspomene na susret u Ovalnom kabinetu Bijele kuće u februaru, kada su Tramp i potpredsjednik SAD Džej-Di Vens oštro javno kritikovali Zelenskog. Tramp je rekao da bi mogao uslijediti trojni sastanak s Putinom i Zelenskim.
Evropski saveznici Kijeva pozdravili su Trampove napore, ali su se obavezali da će podržati Ukrajinu i pojačati sankcije Rusiji.
Evropski lideri mogli bi se pridružiti i sastanku u ponedjeljak Bijeloj kući, rekao je njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful.
Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. i mjesecima postepeno napreduje. U tom ratu – najsmrtonosniji u Evropi u posljednjih 80 godina ubijeno je ili ranjeno više od milion ljudi s obje strane, uključujući na hiljade uglavnom ukrajinskih civila, prema analitičarima.
Različite Trampove izjave nakon trosatnog sastanka s Putinom uglavnom su bile usklađene sa javnim stavovima Moskve, koja tvrdi da će potpuno rješenje biti složeno jer su pozicije „dijametralno suprotne“.
Putin nije pokazao spremnost da popusti u dugogodišnjim zahtjevima Rusije, koji uključuju i veto na željeno članstvo Kijeva u NATO-u. Nije javno pomenuo sastanak sa Zelenskim. Putinov pomoćnik Jurij Ušakov rekao je da trilateralni samit nije bio tema razgovora.
U intervjuu za Šona Henitija na Foks njuzu, Tramp je nagovijestio da su on i Putin razgovarali o predaji teritorija i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i da su se „uglavnom složili“.
„Mislim da smo prilično blizu dogovoru“, rekao je, dodajući: „Ukrajina mora da pristane na to. Možda će reći ‘ne’.“
Na pitanje šta bi savjetovao Zelenskom, Tramp je rekao: „Mora da postigne dogovor.“
„Pogledajte, Rusija je veoma velika sila, a oni nisu“, dodao je.
Zelenski je dosljedno govorio da ne može ustupati teritorije bez promjene ukrajinskog ustava, a Kijev vidi gradove poput Slavjanska i Kramatorska u Donjeckoj oblasti kao „gradove tvrđave“ i kao branu daljem ruskom napredovanju.
Zelenski je takođe insistirao na bezbjednosnim garancijama kako bi se odvratila Rusija od ponovne invazije. Rekao je da su on i Tramp razgovarali o „pozitivnim signalima“ o učešću SAD-a i da Ukrajini treba trajan mir, a ne „samo još jedna pauza“ između ruskih napada.
Kanadski premijer Mark Karni pozdravio je ono što je opisao kao Trampovu otvorenost za pružanje bezbjednosnih garancija Ukrajini u okviru mirovnog sporazuma. Rekao je da su bezbjednosne garancije „suštinske za svaki pravedan i trajan mir“.
Putin, koji se protivio uključivanju stranih kopnenih snaga, rekao je da se slaže s Trampom da ukrajinska bezbjednost mora biti „obezbijeđena“.
Za Putina, samo sjedanje za sto s Trampom predstavljalo je pobjedu. Bio je izolovan od strane zapadnih lidera od početka rata, a samo nedjelju dana ranije suočavao se s prijetnjom novih sankcija od Trampa.
Tramp je razgovarao s evropskim liderima po povratku u Vašington. Nekoliko njih je naglasilo potrebu da se nastavi pritisak na Rusiju.
Britanski premijer Kir Starmer rekao je da je kraj rata bliži nego ikada, zahvaljujući Trampu, ali je dodao da će uvesti nove sankcije Rusiji ako rat potraje.
Evropski lideri su u saopštenju naveli da Ukrajina mora imati „nepokolebljive“ bezbjednosne garancije i da ne smiju biti postavljena ograničenja na njene oružane snage ili pravo da traži članstvo u NATO-u, kako Rusija zahtijeva.
Neki evropski komentatori bili su oštri u ocjenama samita.
„Putin je dobio crveni tepih od Trampa, dok Tramp nije dobio ništa“, objavio je na mreži X Volfgang Išinger, bivši nemački ambasador u Vašingtonu.
I Rusija i Ukrajina izvele su noćne vazdušne napade, što je svakodnevna pojava, dok su borbe bješnjele na frontu.
Tramp je za Foks izjavio i da će odložiti uvođenje tarifa Kini zbog kupovine ruske nafte, ali da će možda morati da „razmisli o tome“ za dvije ili tri nedjelje.
Svoje izjave nakon samita završio je obraćanjem Putinu: „Pričaćemo vrlo uskoro i vjerovatno se vidjeti vrlo uskoro.“
„Sljedeći put u Moskvi“, nasmijani Putin odgovorio je na engleskom.
